Historijski arhiv Sarajevo upriličio je u Muzeju Sarajeva u Brusa bezistanu novu izložbu "Sarajevo na topografskim i katastarskim kartama XIX i XX stoljeća" čiji autor je arhivist Velid Jerlagić.

Postavka će ostati u tom prostoru do 10. januara iduće godine, do kada posjetioci mogu doživjeti ovo svojevrsno 'putovanje kroz vrijeme' grada, na šta ih je pozvao i aktuelni gradonačelnik Predrag Puharić otvarajući izložbu.

Autor Jerlagić naglašava da je želio prikazati ogromni potencijal građe Arhiva za naučno-istraživačke projekte, historiografsku sintezu, precizno podatkovanje prošlosti grada Sarajeva, ali i za općenit prikaz građe široj javnosti.

- Kao historičar zaljubljen u prošlost svoga grada, koju zahvaljujući radu u Arhivu živim i proživljavam gotovo svaki dan, činilo mi se neophodnim pokazati našoj javnosti da su i arhivi žive i dinamične ustanove, izdašne za vizuelnu prezentaciju građe iz prošlosti, nasuprot površnom i nažalost uvriježenom poimanju o čuvanju historijskih dokumenata kao nečemu inertnom, marginalnom i prekrivenom prašinom desetljeća i stoljeća. Radeći godinama na ogromnoj kartografskoj građi našeg arhiva, shvatio sam kako je ona nezamjenjiv instrument u vizualizaciji prošlosti prostora grada i kako je bogat izvor podataka za rekonstrukciju prošlosti. To je posebno važno radi bolje predodžbe o minulim greškama društva i razumijevanja problema sadašnjosti u čijem rješavanju Arhiv također ima nezamjenivu ulogu - Jerlagićeve su riječi.

Zbirka karata i planova je od neprocjenjive vrijednosti za istraživanje prošlosti Sarajeva, ali i šireg prostora. Nastala je otkupom, poklonom i preuzimanjem od pojedinaca i institucija, kao i izdvajanjem iz raznih drugih fondova prilikom njihovog sređivanja i obrade.

- Iako sređivanje kartografske građe u našem arhivu, zbog svoje obimnosti i stanja očuvanosti građe nije završeno, možemo reći da sadrži kartografsku građu nastalu u periodu od XVII stoljeća do modernog doba, i to: atlase, planove, nacrte, katastarske i topografske karte, kao i ostalu - drugdje nerazvrstanu - kartografsku i plansku građu - kazao je Velid Jerlagić, naglašavajući primjerenost ljepote i simbolike prostora u kojem je izložba priređena.

Tokom otvorenja izložbe, osim autora, kao i gradonačelnika Sarajeva Predraga Puharića, zvanicama su se obratile direktorica Historijskog arhiva Ismeta Džigal Berkovac i direktorica Muzeja Sarajeva Indira Kučuk Sorguč.

U obavijesti medijima, Historijski arhiv je naveo da ovu izložbu poklanja javnosti zaokružujući izložbene aktivnosti za 2024. godinu.

- Izložbom predstavljamo značajnu i interesantnu arhivsku Zbirku karata i planova te afirmiramo geografsku kartu kao važan izvor za historijska i druga istraživanja – navedeno je.

- Karta je dokumentovana slika geografske stvarnosti koja prikazuje objekte ili svojstva prostora. Ona je uslovljeni, smanjeni i generalizirani prikaz horizontalnog prostora, odnosno grafički prikaz prostornih odnosa i oblika, koji pri tome zadovoljavaju određena matematička i geografska pravila... Karte su često predmetom raznih vrsta manipulacija, od najgrubljih do najsuptilnijih. One su eminentno historijski i politički objekti te ako su vjerodostojne i ispravno sadržane, postaju historijski izvori prvog reda jer trajno bilježe ne samo percepciju prostora nego i njegovu realnu sadržinu... Historijski arhiv Sarajevo posjeduje, čuva i daje na korišćenje vrlo značajnu i obimnu Zbirku karata i planova, koja je prvoklasan historijski izvor za različite vrste proučavanja i istraživanja prošlosti Bosne i Hercegovine i Sarajeva – ističe također Historijski arhiv navodeći isječke iz autorskog teksta o izložbi i zahvaljujući Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo i Muzeju Sarajeva zbog značajne podrške u pripremi događaja u Brusa bezistanu.