Zagrebački sajam knjiga „Interliber“ završio je 18. oktobra, dok je beogradski počeo prije nekoliko dana, a trajat će do 28. oktobra. Ova dva sajma su među najznačajnijim književnim manifestacijama u državama bivše Jugoslavije.
Godišnja produkcija
Na 63. međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu ove godine se premijerno pojavljuje Zajednica izdavača/nakladnika BiH, udruženje izdavača iz naše zemlje koje postoji nepunu godinu, a koje čine „Buybook“, „Connectum“, „Dobra knjiga“, „Synopsis“, „Hrvatski leksikografski institut BiH“, „Vrijeme“, „University Press“, „Malik Books“ i „Naklada Mate“.
Ovo je ujedno i prvo predstavljanje bh. izdavača na jednom od najvećih regionalnih književnih sajmova nakon više od decenije.
- Jedan od ciljeva Zajednice izdavača i nakladnika u BiH jeste da, uz pomoć Fondacije za izdavaštvo i bibliotekarstvo, odemo na regionalne sajmove, od kojih su dva najznačajnija upravo u Zagrebu i Beogradu. Beograd je još u toku. Tu ćemo na zajedničkom štandu, nas devetero izdavača, predstaviti godišnju izdavačku produkciju i doći na tržište koje je nama nepoznanica – kaže Damir Uzunović, vlasnik izdavačke kuće „Buybook“.
To objašnjava činjenicom da bh. izdanja nema u Srbiji ili je to vrlo skromno i sporadično.
- Jednostavno ne postoji interes srbijanskih knjižara. To je još politički problem i pitanje. Uvijek će neko postaviti pitanje: „Na kojem su jeziku knjige? Je li to bosanski, srpski ili hrvatski“. Knjige koje dolaze iz Srbije čine otprilike 60 posto prometa u BiH, kao i one iz Crne Gore. Mi nikad ne pitamo na kojim su jezicima. Vrlo slobodno putuju, hodaju i prodaju se na raznim legalnim, ali i nelegalnim prodajama. To je ono što mi odlaskom na ovaj sajam želimo promijeniti i ukazati pažnju na to. Treba postojati dvosmjerna ulica i obostrani interes – govori nam Uzunović.
Bez podrške
Dodaje da svih devetero izdavača, koliko ih je u Zajednici, godišnje ima produkciju od pet do pedeset naslova te da u Beogradu predstavljuju gotovo 80 posto. Kaže i da izdavači u BiH nemaju podsticaj, snagu, podršku ni mogućnost da objavljuju više.
U Zagrebu kao kod kuće
- U Zagrebu na „Interliberu“ situacija je malo drugačija. Inkliniramo više tom tržištu. Postoji interes hrvatske čitalačke publike za knjigama koje su drugačije objavljene i drugačije prevedene..., a nešto su dostupne i jeftinije. Dosta hrvatskih biblioteka sadržavaju bh. izdanja. Ta relacija je utvrđenija i bolja i postoji dvosmjerni interes. Odlaskom na Zagrebački sajam imamo dojam kao da smo kod kuće i uvijek napravimo dobar rezultat – ističe Uzunović.