Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp (Trump) rekao je kako vjeruje da njegov ruski kolega Vladimir Putin želi mir.
Međutim, Ukrajina i njeni evropski saveznici u to ne vjeruju, a ni ruski predsjednik nije ponudio dokaze koji bi potvrdili njegove riječi, iako je javno tvrdio da želi mir, odbio je potpisati mirovni sporazum kad mu je bio ponuđen. No, ono što Putin zaista želi mnogo je veće, piše CNN.
Putin nije zaboravio to poniženje
Putin nikad nije skrivao da smatra kako Ukrajina ne bi trebala postojati kao nezavisna država. Više je puta poručio kako želi da se NATO povuče s hladnoratovske granice.
Više od svega Putin želi novi poredak, s Rusijom u glavnoj ulozi. On i nekoliko njegovih najbližih saradnika potječu iz KGB-a, sovjetske obavještajne službe.
Nikad nisu zaboravili poniženje nakon raspada Sovjetskog Saveza i nisu zadovoljni smjerom kojim je svijet otad krenuo. Putin je došao na vlast tokom haosa 1990-ih, kad se rusko gospodarstvo urušilo, no bilo je spašeno intervencijom Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, što je za bivšu velesilu bio još jedan udarac.
Međutim, od 2000. godine, kad je Putin postao predsjednik, cijene nafte počele su rasti i Rusija je, kao i mnogi Rusi, postala bogatija nego ikad. I imala je glas u svijetu. Bila je pozvana u grupu G7, koja je nakon njenog pridruživanja preimenovana u G8.
"To mu nije bilo dovoljno"
Kristine Berzina, direktorica u Njemačkom maršalovom fondu SAD, smatra da "to Putinu nije bilo dovoljno".
- Putinu nije bio problem žrtvovati sve to zbog viših geopolitičkih ciljeva - rekla je ona.
Dodala je kako "Rusiji nikad nije bilo dovoljno da bude osma u G7".
- To se jednostavno ne uklapa u rusko shvaćanje vlastite izuzetnosti. To je najveća zemlja na svijetu, najbogatija prirodnim resursima, kako onda može biti samo jedan od igrača? - navela je Berzina.
Kako bi se razumjelo što Putin želi od aktualnih pregovora sa SAD, važno je imati na umu da se razgovori vode zato što su Amerikanci pod Trampom promijenili svoju politiku, a ne zato što se promijenio stav Moskve.
Američki predsjednik želi da rat u Ukrajini završi što prije čak i ako to znači dodatne teritorijalne gubitke za Kijev. Zbog toga Putin nema što izgubiti u pregovorima, navodi CNN.
Tramp tvrdi da "Rusija drži sve karte" u ratu protiv Ukrajine, no bojište je uglavnom u zastoju posljednje dvije godine.
Iako Rusija ostvaruje male pomake, sigurno ne pobjeđuje, ali to bi se moglo promijeniti ako SAD prestane slati oružje i obavještajne podatke Ukrajini.
Dugoročni ciljevi se nisu promijenili
- Putin je ušao u Ukrajinu misleći da će to biti brza i laka operacija. Tri godine kasnije kontroliše 20 posto Ukrajine, ali po prestrašnoj cijeni. U osnovi, Rusi gube. No problem je što Ukrajinci gube još brže - navodi britanski analitičar koji godinama prati ruska zbivanja Mark Galeoti (Galeotti) za CNN, te dodaje:
- Za Putina i njegov krug Trampov pritisak na postizanje primirja predstavlja priliku za brze dobitke uz istovremeno zadržavanje dugoročnih ciljeva. Putin je oportunist. Voli stvarati dinamične, kaotične situacije koje otvaraju razne mogućnosti. Onda može birati onu koja mu najviše odgovara, a i lako mijenja mišljenje.
Putin i njegovi saradnici jasno su stavili do znanja da se njihovi dugoročni ciljevi nisu promijenili. Čak i dok pričaju o želji za mirom, ruski zvaničnici nastavljaju da insistiraju da se "korenski uzroci" sukoba u Ukrajini moraju "eliminisati".
A iz perspektive Kremlja, ti "korijenski uzroci" su ukrajinski suverenitet i demokratski izabrani predsjednik Volodimir Zelenski, kao i širenje NATO-a na istok u posljednjih 30 godina.
Putin je naredio invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. kako bi u Kijevu srušio vlast i postavio prorusku vladu. Cilj mu je bio pretvoriti Ukrajinu u vazalnu državu poput Bjelorusije te spriječiti njeno članstvo u EU i NATO-u.
Nije postigao taj cilj vojnom silom, ali to ne znači da je odustao od njega. Umjesto toga, mogao bi pokušati da ga ostvari na druge načine.
- Najlakši način da Rusija postigne ono što želi u nekoj drugoj zemlji nije vojni, već uplitanje u izbore - rekla je Berzina.
Zato Rusija i dalje dovodi u pitanje legitimitet Zelenskog i insistira na izborima, a Kremlj je bio oduševljen kad je Tramp preuzeo tu retoriku i Zelenskog nazvao "diktatorom bez izbora".
Ukrajinski zakon o ratnom stanju, uveden zbog ruske agresije, zabranjuje održavanje izbora dok traje sukob.
Tramp i njegov potpredsjednik Džej Di Vens (JD Vance) odbacili su ideju da bi Ukrajina uskoro mogla ući u NATO, a Putin je zatražio da američka obaveza o tome bude dio svakog mirovnog sporazuma.
Obećanja šefa Kremlja
Međutim, Berzina kaže da evropski saveznici Ukrajine ne vjeruju Putinovim obećanjima da će prestati ratovati ako Ukrajina postane, kako on to kaže, neutralna.
- Bez obzira na to što Tramp i Putin misle da mogu dogovoriti ove sedmice ili ove godine, mnogi u Evropi sada smatraju da se Putinu jednostavno ne može vjerovati. Postoji li mogućnost da Rusija opet pokuša izvesti vojnu operaciju? Naravno. Zato su Evropljani danas vrlo realni u pogledu mogućnosti buduće vojne agresije - rekla je Berzina.
Ruski istraživački novinar i stručnjak za sigurnost Andrej Soldatov, koji živi u egzilu u Londonu, kaže da Putin i njegov krug vjeruju da "sada mogu nešto izvući od Trampa".
"Misle da mogu postići taktičke dobitke, ali da im on ipak neće dati ono što zaista žele, odnosno potpunu preraspodjelu sigurnosne arhitekture u Evropi. Za Kremlj ovo nije rat s Ukrajinom, već rat sa Zapadom, i mnogi u Moskvi ne vjeruju da se s Amerikom može postići trajni dogovor - rekao je Soldatov za CNN.
Putinova osnovna želja je da Rusija ponovo zauzme centralno mjesto na svjetskoj sceni, stvarajući razdor između Evrope i SAD i udružujući se sa drugim protivnicima Zapada, prenio je CNN.