Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp (Trump) skoro svakodnevno pomene želju o preuzimanju Grenlanda, a njegov interes pokrenuo je pitanje vrijednosti ostrva.
Kako tvrdi Dejvid Barker (David), investitor za nekretnine i bivši ekonomista u Federalnim rezervama Njujorka, potencijalna vrijednost Grenlanda kreće se od 12,5 do čak 77 milijardi dolara, prenosi "The New York Times".
Inflacija i ekonomski rast
Ova procjena zasnovana je na troškovima povezanim sa Američkim Devičanskim Ostrvima i Aljaskom, prilagođenim za inflaciju i ekonomski rast.
Grenland, koji posjeduje ogromna prirodna bogatstva i zauzima strateški važnu poziciju u sjevernom Atlantiku, dugo je bio predmet interesovanja SAD. Sa lokacijom od vitalnog značaja za odbrambenu infrastrukturu SAD i bogatstvom neiskorištenih resursa, uključujući minerale i fosilna goriva, Grenland je važna prednost u globalnom geopolitičkom pejzažu.
Također, Grenland se može pohvaliti rezervama minerala, nafte i prirodnog gasa, iako su ti resursi i dalje nedovoljno razvijeni zbog sporog napretka u razvoju infrastrukture. Ekonomija ostrva trenutno zavisi od ribarstva, koje čini više od 95 posto njegovog izvoza, i godišnjih subvencija iz Danske koje pokrivaju polovinu javnog budžeta Grenlanda. Danska troši skoro milijardu dolara godišnje na Grenland, ili otprilike 17.500 dolara po stanovniku.
Nedavno istraživanje je otkrilo da se 25 od 34 minerala koje je Evropska komisija identifikovala kao "kritične sirovine" nalaze na Grenlandu, uključujući elemente rijetkih zemalja neophodnih za električna vozila i vjetroturbine, kao i materijale poput grafita i litijuma koji se koriste u baterijama, piše Live mint.
SAD održavaju stalno vojno prisustvo na Grenlandu preko vazdušne baze Pitufik, koja se nalazi na sjeverozapadu. Ovaj aranžman proizilazi iz sporazuma između SAD i Danske iz 1951. godine, koji daje Americi pravo da se slobodno kreće i uspostavlja vojne baze na Grenlandu sve dok Danska i Grenland budu obaviješteni.
Prethodni pokušaji SAD
Podsjetimo, Grenland, bivša danska kolonija, postao je formalna teritorija Danske 1953. i podliježe danskom ustavu. Međutim, ostrvo je dobilo značajnu autonomiju 2009. godine, sa pravom da proglasi nezavisnost putem referenduma.
SAD su u prošlosti pokušale da kupe Grenland tokom Hladnog rata, nudeći 100 miliona dolara u zlatu 1946. godine, ali je Danska odbila ponudu. Trampov prijedlog za kupovinu ostrva iz 2019. također su odbili i Grenland i Danska.
Premijer Mute Egede, koji se zalagao za nezavisnost, naglasio je da Grenland nije na prodaju i da o njegovoj budućnosti treba da odlučuje narod.
Ukoliko Grenland izabere nezavisnost, mogao bi da uđe u "slobodnu asocijaciju" sa Sjedinjenim Američkim Državama, slično aranžmanima sa Maršalovim Ostrvima, Mikronezijom i Palauom. Ovo bi zamijenilo danske subvencije uz podršku i zaštitu SAD u zamjenu za vojna prava.
- Međutim, Grenlanđani nisu zainteresovani da budu pod kontrolom nove strane sile i vjerovatno bi dali prioritet obezbjeđivanju svog blagostanja prije nego što teže nezavisnosti - navodi se u izveštajima.
Danska je odlučno odbila Trampovu ponudu za kupovinu Grenlanda iz 2019, a premijerka Mete Frederiksen nazvala je "apsurdnom". Što se tiče Trampovog obnovljenog interesovanja, Frederiksen je ponovio da će Danska nastaviti blisku saradnju sa SAD, ali je naglasio da Grenland treba da ima posljednju reč u određivanju njene budućnosti.
