Evropske nacije raspravljaju o slanju trupa u Ukrajinu u slučaju prekida vatre ili mirovnog sporazuma, budući da je novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp (Trump) jasno dao do znanja da neće staviti američke čizme na zemlju kako bi garantovao sigurnost, kažu dužnosnici i diplomati, piše Reuters.
Razgovori, koje vodi francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron), u ranoj su fazi, ali su već otkrili podjele oko mogućih ciljeva i mandata takve misije, pa čak i mudrosti pokretanja tog pitanja sada.
Rizik od direktnog sukoba
S obzirom na to da je Kijev u ratu i problemima, evropski čelnici žele izbjeći da kod ruskog predsjednika Vladimira Putina ostave dojam za koji vjeruju da je došlo vrijeme za razgovore i da će uspjeti zadržati svoje uspjehe na bojnom polju. Insistiraju da su usredotočeni na jačanje vojne i privredne pomoći Ukrajini i ne vide znak da je Putin spreman pregovarati.
Ipak, iza kulisa, neki dužnosnici razmatraju kako bi evropske nacije mogle pružiti sigurnosne garancije za Ukrajinu, uključujući i kroz snage od desetina hiljada vojnika na ukrajinskom tlu.
Takve bi snage povećale rizik od direktnog sukoba s Rusijom i rastegnute evropske vojske, čije su zalihe oružja iscrpljene donacijama Ukrajini i koje su navikle uvelike se oslanjati na američku potporu za velike misije.
Tramp je isključio mogućnost da američke trupe igraju ulogu u provođenju primirja i insistirao je da bi Evropljani morali sami igrati tu ulogu u razgovorima s Makronom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Parizu 7. decembra, prema dva izvora.
To bi moglo značiti raspoređivanje Evropljana u Ukrajini, bilo da Kijev dobije sigurnosnu garanciju ulaskom u NATO, kako se nada, ili putem bilateralnih jamstava.
- Čak i kad bi postojala sigurnosna garancija NATO-a, odakle bi došao poticaj na terenu? Bio bi evropski tako da naši komandanti vojske već pripremaju planove koje bi evropski čelnici trebali razmotriti u budućnosti - rekao je visoki evropski dužnosnik, prenosi Reuters.
Velike evropske nacije kao što su Francuska, Njemačka, Italija, Poljska i Velika Britanija bi, kažu zvaničnici, mogla činiti glavninu snaga.
Francuski predsjednik Makron se suočio s udarcem jer je forsirao to pitanje, s obzirom na političku osjetljivost slanja trupa u takvu misiju. Nakon prošlosedmičnog razgovora s Makronom, poljski premijer Donald Task (Tusk) izjavio je da se Varšava ne planira pridružiti takvim snagama.
Tradicionalna uloga čuvanja mira
Njemački ministar odbrane Boris Pistorius rekao je u ponedjeljak da će Berlin vjerovatno igrati ulogu u osiguravanju primirja, ali da je prerano reći kakva će snaga biti potrebna.
Zelenski je rekao da bi se to pitanje moglo pokrenuti kada šef NATO-a Mark Rute (Rutte) bude domaćin ukrajinskom predsjedniku i drugim evropskim liderima u Briselu u srijedu navečer. Međutim, Rute je prošle sedmice rekao kako je pozvao kolege u NATO-u i Ukrajini da budu malo prigušeniji u raspravi o budućim scenarijima.
- U ovom trenutku, ako o svemu ovome raspravljate otvoreno, zašto bi Putin došao za stol, jer on dobiva ono što želi - rekao je Rute.
Analitičari smatraju da je dosadašnja rasprava otkrila zabunu oko toga hoće li buduća evropska misija preuzeti tradicionalnu ulogu očuvanja mira, kao što je nadziranje linije prekida vatre, ili će pružiti snažno odvraćanje od bilo kakvog daljnjeg ruskog napada. Italijanski dužnosnici govorili su o očuvanju mira, dok su se francuski i ukrajinski dužnosnici usredotočili na odvraćanje.
- Snage odvraćanja mogla bi formirati koalicija nekih pet do osam zemalja - rekao je ukrajinski dužnosnik upućen u neke od rasprava.
Analitičari i dužnosnici dali su različite procjene veličine takvih snaga, naglašavajući da bi mnogo toga ovisilo o njihovoj preciznoj misiji. Neki analitičari sugeriraju da bi oko 40.000 vojnika moglo biti realno.
- Prema shemi rotacije koja bi također uključivala jedinice koje se pripremaju za razmještaj i rekonstituciju nakon razmještaja, oko 100.000 vojnika moglo bi biti uključeno u misiju u bilo kojem trenutku - rekao je Franc-Stefan Gadi (Franz-Stefan Gady), austrijski bivši vojni planer sada na Međunarodnom institutu za strateška pitanja.
- To će sigurno ozbiljno opteretiti evropske kopnene snage - rekao je on.
Mirovne misije
Evropski sigurnosni dužnosnik, koji je želio ostati anoniman, također je rekao da bi moglo biti potrebno čak 100.000 vojnika.
Gadi je rekao da bi se takve snage mogle stvoriti ako bi neke evropske nacije smanjile druge misije, poput mirovnih misija na Balkanu. Evropa, SAD i drugi partneri rasporedili su oko 60.000 vojnika u Bosnu i Hercegovinu i 50.000 na Kosovo 1990-ih, ali te su misije sada mnogo manje.
Također se raspravlja o sastavu bilo koje međunarodne snage, jer bi njihova mješavina nacija morala biti prihvatljiva objema stranama - i njihov mandat.
Italijanski ministar odbrane Guido Kroseto (Crosetto) rekao je da će to morati biti pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda, ali drugi dužnosnici kažu da bi to Rusiji, stalnoj članici Vijeća sigurnosti UN-a, dalo previše utjecaja.
Evropljani bi također vjerojatno morali uvjeriti Sjedinjene Američke Države da se na neki način uključe, barem uz obavještajnu i drugu operativnu pomoć, kažu analitičari. Potencijalna pravila angažmana među mnogim su kritičnim pitanjima koja ostaju nejasna.
- Šta će se dogoditi ako evropski vojnik bude upucan - upitao je francuski vojni dužnosnik, prenosi Reuters.
