Nakon više od pet decenija srušen je režim porodice Asad. HTS je preuzeo vlast, u narednih 18 mjeseci će vladati prelazna vlada, a nakon toga će biti organizirani izbori.
O stanju u Siriji za "Dnevni avaz" govorio je vojnopolitički analitičar Berko Zečević. On ističe da je teško predvidjeti šta će se desiti u ovoj državi.
Ohrabrujući poziv
- Predsjednik Vlade je tražio raspisivanje izbora, kako bi se vjerodostojno predala vlast. Druga stvar je pitanje ko u ovom momentu kontroliše Siriju. Ništa se značajnije nije dogodilo osim što je prestao da postoji dio političkog sistema na dijelu koji je kontrolisao Asad sa svojom vojskom uz podršku Irana i Rusije. Sada je taj dio preuzela HTS organizacija. Oni su uputili ohrabrujući poziv svim Sirijcima neovisno o vjeri i nacionalnosti da zajednički rade na razvoju Sirije. To je izvanredan poziv koji pokazuje pozitivnu orjentaciju da ne bi u budućnosti trebao nastati novi krvavi sukob između različitih političkih i nacionalnih opcija. Postoji s vojnog stanovništa četiri faktora koja mogu uzrokovati - pojašnjava Zečević za "Avaz".
Prvi faktor je da je Sirija ušla u zonu koju su kontrolirale Ujedinjene nacije.
- Proširili su svoju zonu utjecaja. Zato je Rusija zakazala sjednicu Vijeća sigurnosti, jer hoće da se rasporede njene snage u toj zoni, kako bi vratili izraelsku vojsku na početne pozicije. Drugi aspekt je da je uspostavljena saradnja između ruskih snaga i HTS-a, što će omogućiti da tri ruske baze-dvije avio i jedna pomorska ostanu i dalje, jer Sirija kao država nastavlja svoj kontinuitet, a dogovor između Sirije i Rusije omogućava postojanje baza. Sljedeći faktor je utjecaj Turske. Oni preko svojih proturskih snaga su bili zauzeli dio koji su kontrolisali ruska i sirijska vojska na sjeveru Sirije, a prokurdske snage su se povukle jer nisu željele da uđu u sukob. Sada se uspostavlja linija novih odnosa između snaga koje podržava Turska i kurdskih snaga, koje su sastavni dio Sirije. Iza kurdskih snaga stoje SAD, dok Turska optužuje te snage da su one terorističke i predstavljaju prijetnju Turskoj. Bojim se da će doći do sukoba u toj zoni između proturskih snaga, koji su građani Sirije pod finansijskom podrškom Turske i Kurda, koji su građani Sirije, ali nisu po nacionalnosti Sirijci, nego pripadaju širem narodu Kurdima, koji praktično obuhvata Tursku, Siriju, Irak i dio Irana. Prema tome, kurdsko pitanje je i dalje ključno za stabilnost. Ohrabrujuće je da šitske snage u Iraku su pravilno procijenile situaciju i nisu podržale inicijativu Asada da se uključe u borbe - navodi Zečević za "Avaz".
Poručuje da ovo što se desilo da je snaga Ruske Federacije i Irana u vojnom smislu su oslabljene te da se može očekivati polagano smirivanje situacije.
Iscrpljeni finansijski i vojno
Na pitanje da li postoji šansa da Rusija zadrži neku sferu utjecaja nad ovim prostorom ili je u pitanju samo saradnja oko tri baze koje su tu nalaze, Zečević ističe:
- Realno je da će, vjerovatno, Rusija zadržati svoje baze u skladu s ugovorom ili nekim novim pregovorima kada se formira nova vlast u Siriji. Ne mislim da ća ovaj novi pokret, poučen iskustvima, napraviti neku drugu saradnju s Rusijom. Rusiji je ekstremno važno da ima jednu vojnu-pomorsku bazu. Što se tiče aviobaza one nisu u punom pogonu, jer su dio aviona prebacili u Rusiju zbog rata u zoni Crnog Mora. Rusija, ako bude ikako mogla, neće se povući iz tog dijela. Bit će fleksibilni u smislu uspostavljanja dobrih odnosa sa novom vladom Sirijom, iako je Lavrov pretjerao u svojoj izjavi da neće podržati novu "terorističku vladu", pa je Peskov to modificirao kasnije.
Upitan šta je razlog pada režima u Siriji za svega nekoliko dana, nakon 13 godina otpora, Zečević kaže:
- Ne bih tu govorio o nekom uspjehu snaga koje su pobijedile, nego o slabosti snaga Asada. U ovom momentu je ključ je bio u Ukrajini, što je značilo da dio vojnih resursa se prebacuje u zonu sukoba. Rusija je iscrpljena finansijski i vojno, a ranije je podržavala Asada. Drugi aspekt je gubitak vojnog potencijala Hezbolaha u Libanu, što im je onemogućilo da se aktiviraju. Oni su vojno poraženi u Libanu, uništeno im je i političko i vojno rukovodstvo, ključne koncentracije skladišta naoružanja. Treća stvar je sukob između Irana i Izraela, što je dovelo do oštećene infrastrukture vazdušne odbrane. Došlo je i do smjene predsjednika u Iranu, pa se postavlja pitanje ponašanja Irana u odnosu na regiju, iako i dalje ostaju važan faktor, morat će promijeniti svoju strategiju. Kada pođete od toga da su unutar vojnog potencijala Asadovih snaga, većinu čine suniti, iako rukovodstvo je šitsko, onda vidite da je do svega došlo jer je sazrela situacija u vojnom potencijalu Asadove vojske da se promijeni situacija. Jednostavno rečeno, urušio se sistem - zaključio je Zečević.
