Donald Tramp (Trump) na putu je da postane 47. američki predsjednik u historiji, a republikanski kandidat je već proglasio pobjedu prilikom obraćanja u Vest Palm Biču na Floridi.
Njegovo obraćanje uslijedilo je nakon što su stigle projekcije da je u njegove ruke pala i treća ključna država - Pensilvanija. Prethodno je proglašena pobjeda u Sjevernoj Karolini i Džordžiji. U ovom trenutku, ako se računa i jedan elektorski glas iz Mejna, Tramp ima 266 elektorskih glasova - a treba 270 za pobjedu.
Tramp, u svojoj kampanji za povratak u Bijelu kuću, predstavio je ambiciozan ekonomski plan usmjeren na revitalizaciju američke ekonomije, sa naglaskom na promjene u trgovinskoj politici, porezima, socijalnoj pomoći i troškovima stanovanja.
Oštrije mjere za Kinu
Donald Tramp u svom ekonomskom planu posebno cilja na Kinu, predlažući oštrije mjere u trgovinskim odnosima kako bi, prema njegovim riječima, zaštitio američku privredu i smanjio zavisnost SAD od kineskih proizvoda. Dio plana je uvođenje tarifa na kineske proizvode koje bi mogle dostići i do 60 posto, čime bi se dodatno povećao pritisak na kinesku ekonomiju, uz cilj da se ohrabri vraćanje proizvodnje u Sjedinjene Američke Države.
Tramp vjeruje da će ovi potezi smanjiti trgovinski deficit s Kinom i stimulisati domaće kompanije da se usmjere na domaće resurse i radnu snagu. On tvrdi da bi ovakva politika mogla pomoći u smanjenju inflacije, koja je značajan izazov za mnoge Amerikance.
Međutim, ekonomisti upozoravaju na moguće odmazde trgovinskih partnera i novi trgovinski rat, što bi moglo negativno uticati na ekonomiju SAD. Investiciona banka UBS predviđa pad berze od 10 posto u slučaju tarifa, a Peterson institut za međunarodnu ekonomiju procjenjuje da bi inflacija mogla porasti do 9,3 posto do 2026. godine.
Poreske olakšice
Tramp takođet planira da obnovi poreske olakšice iz 2017. godine i smanji korporativni porez sa trenutnih 21 posto na 15 posto, kao i da ukine porez na napojnice i socijalne beneficije. Prema Trampovim riječima, ovakve mjere bi podstakle ekonomski rast i otvaranje radnih mjesta, dok kritičari smatraju da bi najviše koristile bogatima i mogle bi dodati oko 5,8 triliona dolara na nacionalni dug tokom naredne decenije.
Masovna deportacija
Još jedan kontroverzan potez je plan za masovne deportacije ilegalnih imigranata, za koje Tramp i njegov potpredsjednički kandidat Džej. D. Vens (J. D. Vance) vjeruju da bi smanjile cijene stanova. Ekonomisti, međutim, kažu da između imigracije i cijena stanova nema direktne uzročno-posljedične veze, dok bi deportacije mogle izazvati nedostatak radne snage i povećanje cijena usluga. Američko imigraciono vijeće procjenjuje da bi deportacija 11 miliona ljudi koštala oko 315 milijardi dolara i imala negativan utjecaj na BDP.
Socijalna pomoć
Tramp je također obećao da neće smanjivati socijalnu pomoć i Medicare, naglašavajući da bi umjesto toga ukinuo porez na socijalne beneficije.
Međutim, Kongresni budžetski ured procjenjuje da bi ovakav potez mogao dovesti do manjka prihoda od 1,6 triliona dolara, što bi ugrozilo dugoročnu održivost ovih programa, prenosi Time.
