SLAB OTPOR

Kako je Hitler pregazio Francusku u nekoliko sedmica

Njemačka vojska ušla je u Pariz, a sklopljen je ugovor po kojem gotovo pola zemlje potpada pod njemačku okupaciju

Hitler u Parizu. Wikipedia

D. H.

14.6.2024

 U Drugom svjetskom ratu Njemačkoj su se suprotstavili Velika Britanija, Sovjetski Savez i SAD. Sve je to podsjećalo na sukob iz 1914., no uz jednu veliku iznimku. U Drugom svjetskom ratu Francuska je brzo pala, a svijet su šokirale naslovnice novina i okupirani Pariz. Glavni grad pao je bez ikakvog otpora kada su u njega upale njemačke snage na današnji dan 1940. godine. Vojska se predala par dana ranije, nakon munjevitog rata koji nije izdržala.

Nije bilo izlaza

Francuska je u rat ušla nevoljko. Sjećanja iz Prvog svjetskog rata još su bila svježa, a niko od francuskih političara nije htio ratno stanje u zemlji. Ponovno opskrbljivati rovove, uvoditi sankcije i trošiti budžet na vojsku nikome nije bilo na pameti. Upravo su zato Velika Britanija i Francuska popuštale Njemačkoj dok je Hitler postepeno kršio Versajski sporazum.

No kad su Nijemci 1. septembra 1939. napali Poljsku, više nije bilo izlaza. Francuska objavljuje rat i mobilizira vojsku. Tokom septembra šačica vojnika prelazi granicu i upada u njemačku pokrajinu Saar, za koju su htjeli da postane dio Francuske nakon Prvog svjetskog rata. Ali kada je čulo da je Poljska kapitulirala, francusko vojno zapovjedništvo odmah je naredilo povlačenje iza Mažino linije.

Mažinova linija bio je sistem utvrda koje su Francuzi izgradili na svojoj granici s Njemačkom kako bi spriječili lak prodor neprijateljske vojske. Nijemci se nisu ni trudili probiti tu liniju te su krenuli preko Belgije. Francuzi i Britanci očekivali su da će belgijski otpor trajati mjesecima pa da će imati vremena za pripremu. Međutim, Belgija je pala nakon nepune tri sedmice, a Hitler i nacisti nastavili su napredovati prema francuskoj granici.


"Francuska je šaptom pala"

Činilo se da će se dogoditi repriza Prvog svjetskog rata i da će se dvije vojske pronaći na jednoj dugačkoj liniji i ponovno voditi neki oblik rovovskog rata. Međutim, Hitler je znao kako to spriječiti. U kombinaciji pješačke vojske s vojnim avionima i tenkovima brzo je osvajao mnoga područja, ali i natjerao hiljade civila da bježe na zapad.

Francuska nije bila spremna na takav rat, a njihova vojska bila je spora zbog mnoštva civila koji su je dodatno usporavali. Zajedno s britanskom vojskom uspjela se u zadnji čas spasiti kod Dunkirka i prebjeći na Britansko otočje. Međutim, Pariz je ostao izložen.

Uskoro se ratu u Francuskoj pridružuje i Italija, a tada počinju konačne ofanzive. Nakon samo šest sedmica jedna od najmoćnijih i najpoznatijih zemalja na svijetu potpisala je kapitulaciju. Njemačka vojska ušla je u Pariz, a sklopljen je ugovor po kojem gotovo pola zemlje potpada pod njemačku okupaciju. Jug je nastavio djelovati iz Višija, njemačke marionetske države, a Hitler je ostvario prvi dio svog plana: u startu se riješio zapadnog fronta i sad se mogao fokusirati na Sovjetski Savez.

Pariz je oslobođen 25. avgusta 1944., nedugo nakon što su se saveznici iskrcali na Normandiji. Njemački ratni plan ipak je završio neuspjehom, a pobjednici tog rata izgradili su svijet u kojem danas živimo. Francuska je i danas u svijetu prepoznata kao snažna i respektabilna zemlja, no u Drugom svjetskom ratu ostala je zasjenjena, kao i Velika Britanija. Njihovo mjesto zauzeli su SAD i SSSR.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.