Dijego Armando Maradona (Diego), jedan od najvećih nogometaša svih vremena, umro je od srčanog udara u srijedu u 61. godini života, u svom domu u Tigreu, gradiću u okolici Buenos Airesa.

Maradona će, naravno, ostati prvenstveno zapamćen po zlatnoj nogometnoj karijeri, a zatim po ovisnosti o kokainu i alkoholu koja je prijevremeno okončala njegovu međunarodnu karijeru, obilježila ostatak njegovog života i uništila mu zdravlje, prenosi "Index".

No Maradona je isto tako bio gorljivi simpatizer latinoameričkih socijalističkih vođa - prije svega pokojnog kubanskog diktatora Fidela Kastra (Castro), kao i pokojnog venecuelanskog predsjednika Huga Čaveza (Chavez) i bivšeg bolivijskog predsjednika Eva Moralesa.

Sliku Kastra je, štoviše, tetovirao na nogu, a sliku Kastrovog revolucionarnog druga i socijalističke ikone Če Gevare (Che Guevara) na rame.

Kastra je nazvao svojim "drugim ocem" nakon što mu je ovaj omogućio odvikavanje u klinici u Havani. Kastro je, naravno, na ovaj način dobio promociju svog čuvenog zdravstvenog sistema. Maradona je proveo četiri godine na odvikavanju na Kubi, što mu je, smatraju ljudi bliski argentinskoj nogometnoj legendi, spasilo život.

Ali to je u isto vrijeme bio početak Maradoninog prijateljstva s kontroverznim kubanskim diktatorom.

- On mi je bio kao otac. Kad tenis bude gotov, otići ću na Kubu pozdraviti se sa svojim prijateljem. Otvorio mi je vrata Kube kad mi ih je Argentina počela zatvarati - poručio je Maradona s Davis kupa u Hrvatskoj, kamo je došao kao gledatelj nakon Kastrove smrti 2016.

- Plakao sam nekontrolirano - dodao je Maradona o svojoj reakciji kad je čuo da je Kastro umro.

Kastro je, inače, umro na isti dan kao i Maradona - 25. novembra.

- Sve što Fidel napravi, sve što Čavez napravi, za mene je najbolje (što se može napraviti) - rekao je Maradona gostujući u televizijskoj emisiji Huga Čaveza 2007.

- Mrzim sve što dolazi iz SAD. Mrzim to svom svojom snagom - dodao je tada, prenosi Reuters.

Maradona je bio fasciniran takozvanom bolivarskom revolucijom koju je Čavez pokrenuo u Venecueli dolaskom na vlast 2002. Čavez je obećavao, a u početku djelomično i ispunio, smanjenje nejednakosti i siromaštva, no na kraju je, zahvaljujući sistemskoj korupciji, autoritarnom vođenju zemlje i socijalističkom vođenju ekonomije ostavio zemlju u neviđenoj ekonomskoj krizi, uz poplavu kriminala, milionski egzodus iz zemlje, raširenu glad i bijedu i masovne proteste koje je njegov nasljednik Nikolas Maduro brutalno ugušio.

Kad se veći dio venecuelanskog naroda, ali i Južne Amerike i svijeta u cjelini okrenuo protiv Madurove sve očitije diktature, Maradona je prkosno poručio da stoji uz venecuelanske socijaliste i da je spreman otići se boriti za njih.

- Mi smo čavisti do smrti. Kad Maduro zapovijedi, ja ću obući vojnu uniformu za slobodnu Venecuelu, boriti se protiv imperijalizma i onih koji žele uzeti naše zastave, najsvetiju stvar koju imamo. Živjela revolucija - napisao je Maradona 2017. na svom Facebook-profilu.

I "vječni komandant" Kastro ostavio je Kubu u sličnoj bijedi i ekonomskoj zaostalosti, u dramatičnom kontrastu s vlastitim bogatstvom, uz hiljade likvidiranih "kontrarevolucionara" pedesetih i šezdesetih i masovnu glad nakon raspada savezničkog Sovjetskog Saveza devedesetih - iako će pobornici Čaveza i Kastra za tragičnu situaciju u obje zemlje prvenstveno okriviti američke sankcije.

Ipak, Maradonino ljevičarsko političko usmjerenje i uzori nisu iznenađujući s obzirom na to da je Maradona rođen u slamu u predgrađu Buenos Airesa kao sin tvorničkog radnika i odrastao u bijedi, u zemlji s izuzetnom ekonomskom nejednakošću.

- S obzirom na to da je imao tako skromno djetinjstvo, Kastro je bio njegov idol - objasnio je Alfredo Tedeši, argentinski tv-producent i Maradonin prijatelj, koji ga je također upoznao u Havani: "Kao da se zaljubio (u Castra), a onda su došli Čavez, Morales i ostali."

- Uvijek bi razgovarali o politici - Dijego je bio vrlo zainteresiran za politiku - dodao je Tedeši za Reuters, objašnjavajući kako je Kastro često spontano posjećivao Maradonin dom u Havani dok je tamo živio.

Maradona je i intervjuirao Kastra u vlastitoj argentinskoj tv-emisiji, pri čemu ga je upitao kako je američki predsjednik Džordž Buš (George W. Bush) osvojio drugi mandat 2004.

- Prevara. Teroristička mafija iz Majamija - odgovorio mu je Kastro, aludirajući na kubansku dijasporu s Floride. Kastro je cijenio "propagandu" koju je dobio Maradoninom podrškom, istaknuo je Tedeši.

Maradona je 2018. u intervjuu za argentinske novine čak sugerirao da bi se mogao aktivno uključiti u politiku u stranci bivše predsjednice i liderice peronističkog pokreta Cristine Fernandez kako bi pobijedio konzervativnu vladu, no to na kraju ipak nije napravio.

- Fidel mi je rekao da bih se trebao posvetiti politici, a ja bih išao s njom, s Cristinom. Vidim da ljudi pate, ljudi koji ne mogu spojiti kraj s krajem do kraja mjeseca - rekao je Maradona u tom intervjuu.

Fernandez je odala počast Maradoni nakon jučerašnje vijesti o njegovoj smrti, baš kao i Evo Morales, koji ga je nazvao svojim "bratom" i "osobom koja je suosjećala i borila se za siromašne, najboljim nogometašem na svijetu".

- Prijateljstvo s Kubom i posebno s Fidelom učinilo ga je dijelom ovog naroda - poručio je i kubanski ministar vanjskih poslova Bruno Rodrigez (Rodriguez).