Popis dugotrajnih simptoma koronavirusa duži je i raznovrsniji nego što je naučna zajednica mogla i da zamisli. Od umora i ubrzanog rada srca do maglovitog razmišljanja, trajnog gubitka mirisa, ali i, čini se, trajnih oštećenja srca, pluća, bubrega i mozga.

Naučnica Atena Akrami ima svoju laboratoriju na Univerzitetu u Londonu gdje istražuju kako mozak organizira naučene podatke, dok se ona kod kuće bori sa posljedicama Covida-19. 

Misli su joj mutne, a zglobovi i mišići bolni. Nedavno je išla u teretanu tri puta sedmično, a otkako joj je otkriven virus, njena se fizička aktivnost svodi na hodanje od kreveta do kauča, eventualno do kuhinje. 

Nepravilan rad srca otkriven je kod 78 posto oboljelih od Covida-19 koji su pregledani desetak sedmica nakon infekcije. 

Prvi simptomi bili su visoka temperatura i kašalj, kratak dah, bolovi u grudima, umor... Prošlo je nekoliko sedmica, a simptomi je ne napuštaju. Ona je "ni na nebu ni na zemlji", niti je dovoljno bolesna da bi je poslali u bolnicu, niti je dovoljno zdrava da bi se vratila na posao. 

Vjerovatnoća da pacijent razvije dugotrajne simptome teško je utvrditi, jer različite studije prate različite ishode u različitim vremenima. U Italiji su tako otkrili da se 87 posto hospitaliziranih pacijenta sa posljedicama korone suočava i dva mjeseca nakon pojave simptoma.

Podaci iz Studije simptoma koja je obradila podatke iz SAD, Velike Britanije i Švedske sugerišu da se sporo oporavlja između deset i 15 posto oboljelih, uključujući i neke lakše slučajeve.  

Pandemija traje nešto više od pola godine i niko ne zna koliko će takvi simptomi potrajati i hoće li korona podstaknuti pojavu hroničnih bolesti.