U Evropskoj uniji godišnje se baci oko 88 miliona tona hrane. Da ne bismo bili dio te statistike, moramo naučiti kako stati ukraj bacanju hrane. No, tako i ne mora biti. Svako od nas može malim koracima nešto poduzeti.

Bacanje jestive hrane nije loše samo za naš novčanik već i za okoliš. Bačena se hrana šalje na odlagališta, gdje trune i u tom se procesu stvara plin metan. On je jedan od najzastupljenijih stakleničkih plinova i uvelike pridonosi klimatskim promjenama. Srećom, kompanije su počele shvatati koliko je važno stati na kraj tom problemu.

Endrju Stir (Andrew Steer), predsjednik organizacije World Resources Institute, kaže da su kompanije više nego ikad svjesne koliko hrane odlazi u otpad te da primjenjuju razne mjere kako bi smanjile količinu prehrambenog otpada. 

Na primjer, u Fortenova grupi, Konzum donira hranu u vrijednosti od oko 350.000 eura te je dvije godine zaredom proglašen Najdonorom u kategoriji trgovaca hranom u Briselu. Ali nije dovoljno da se samo kompanije pokrenu, donosimo nekoliko savjeta koje i vi možete primijeniti u svojoj svakodnevici.

Kupujte pametno

Većina ljudi ima naviku kupovati više hrane nego što im treba. To se uglavnom događa tokom sedmičnih ili mjesečnih nabavki, kad kolica zatrpamo stvarima koje na kraju ipak ne iskoristimo. 

Zato je bolje češće ići u manje kupovine jer ćemo tada znati što nam od namirnica treba za naredna dva dana. 

Također, probajte potrošiti namirnice koje već imate u frižideru. Pametno je napraviti spisak hrane koja vam stvarno treba jer ćete tako smanjiti impulsivnu kupovinu i na kraju baciti manje hrane.

Sredite frižider

Iako je pun frižider generalno dobra stvar, ponekad ga toliko napunimo da više ne znamo što je od namirnica u njemu. 

Priznajte i sami kolikkko ste puta iz frižidera izvadili trulu salatu, špinat, mliječne namirnice kojima je istekao rok jer ste zaboravili da ste ih uopće i kupili.

Kako biste to izbjegli, dobar je način pohrane namirnica upotreba metode ''prvo unutra, prvo van''. Ona funkcionira po principu da tek kupljene namirnice ne stavljate tamo gdje ima mjesta, već da ih smjestite iza starih. Tako ćete hranu s kraćim rokom trajanja uočiti čim otvorite hladnjak.

Iskoristite voće

Bananama s tačkicama i kori od jabuka nije mjesto u otpadu jer su to sastojci za dobar smoothie ili kompot. 

Stabljike zelenog lisnatog povrća, poput kelja i blitve, nerijetko znamo baciti, a upravo su one prepune vlakana i hranjivih sastojaka, što ih čini zdravim dodatkom svakom smoothieju. To imajte na umu sljedeći put kad odlučite baciti neki dio voća ili povrća jer miksanjem tih sastojaka u blenderu nećete dobiti samo ukusan napitak, već ćete time spriječiti i nepotrebno bacanje hrane.

Ne tražite savršenstvo

Vjerujemo da većina ljudi nije svjesna, ali prebiranje voća i povrća u trgovinama te traženje namirnica bez ijedne ''mrlje'' uvelike doprinosi bacanju hrane. 

Iako su po okusu i hranjivosti identični „ljepšem", takozvano „ružno“ voće i povrće proizvodi su koji nisu ugodni oku pa ih samim time manji broj ljudi kupuje. No, tu nastaje veliki problem. Potražnja za besprijekornim voćem i povrćem dovodi do toga da prehrambeni lanci kupuju samo one poljoprivredne proizvode koji odgovaraju potrebama kupaca. To onda uzrokuje činjenicu da nekoliko tona iskoristivog voća i povrća odlazi u otpad. 

Kako bi stale tome na kraj, trgovine su počele nuditi takve namirnice po nižim cijenama od onih ''savršenih''. Zato sljedeći put imajte na umu da savršena jabuka nije ništa bolja od one s tačkicama.