Građani koji se u posljednje vrijeme trude da u šumi propisa, cijena, kategorija, tarifa i naknada pronađu uzrok viših iznosa na računima za utrošenu električnu energiju, rade uzaludan posao, jer svoju mjesečnu potrošnju ne mogu izračunati očitavajući stanje vlastitog brojila.

Cijena električne energije u domaćinstvima zavisi od termina u kojima je trošena, opterećena je i naknadama za mjerno mjesto, obnovljive izvore energije i naknadom za korištenje distributivne mreže, koja također ovisi o tarifi na osnovu koje je obračunata i energije koja je potrošena.

40 posto

Uzroci višim ciframa na računima građana su svakako povećana potrošnja tokom zime, ali i rast cijena struje u RS. Iz Elektroprivrede BiH su nedavno potvrdili da cijene električne energije za domaćinstva od 1. januara nisu rasle.

- Mrežarine na računima za električnu energiju čine najveću stavku, oko 40 posto. Troškovi mrežarine se sastoje od mrežarine za prenosnu mrežu i mrežarine za distributivnu mrežu, koju kupci koriste da bi električna energija stigla do njih. To su svojevrsni „troškovi transporta“ koje plaćaju kupci – pojašnjava ekspert u oblasti energetike, član Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju (ReSET) Damir Miljević.

"Troškovi transporta“, kada je o Elektroprivredi BiH riječ, koštaju 0,0853 u višoj, odnosno 0,0426 KM po kilovat-satu u nižoj tarifi, koja se obračunava radnim danima i subotom od 13 do 16 i od 22 do 07 sati, a nedjeljom cijeli dan.

Sistemska usluga

Cijene struje za domaćinstva u RS od 1. januara su više u prosjeku za 7,7 posto, a odlukom Regulatorne komisije za energetiku RS iz decembra prošle godine cijene mrežarine iznose 0,0509 KM po kilovat-satu kod jednotarifnih, a kod dvotarifnih brojila 0,0335 u periodu s nižom, odnosno 0,669 KM po kilovat-satu u višoj tarifi. 

Osim elektroprivredama, prikupljeni prihodi raspodjeljuju se kroz naknade za pružene usluge Elektroprenosu BiH, Nezavisnom operatoru sistema, a dio čini i tarifa za sistemsku uslugu.

Miljević naglašava da bi sredstva od mrežarina trebala pokriti troškove održavanja postojeće prijenosne i distributivne mreže i investicije u njihov daljnji razvoj, ali da je jako teško ocijeniti kako se ona troše. Apsurdnom smatra činjenicu da BiH, za razliku od Crne Gore, naprimjer, nema uvedenu tzv. G komponentu, po kojoj bi dio ovih naknada trebali plaćati i proizvođači, a posebno izvoznici, koji u sadašnjim uvjetima mrežu koriste besplatno.

Novi raspad sistema?

O stanju mreže dovoljno govori podatak da prvi veći snijeg, kao onaj u decembru prošle godine, bh. gradove ostavlja bez struje. Miljević kaže da je to posljedica izostanka ulaganja u mrežne kapacitete.

- Elektroprenos na računima drži stotine miliona KM prikupljenih od mrežarine za prenos, namijenjenih održavanju, unapređenju i ulaganjima u prenosnu mrežu, ali se entiteti ne mogu dogovoriti kako će utrošiti novac. Stoga se ne bi trebali iznenaditi ako doživimo još koji raspad sistema u vremenu koje je pred nama – dodaje Miljević.