Manji bh. entitet RS u novembru 2024. godine zadužio se 100 miliona eura, a u martu ove godine 245 miliona eura. Kreditori su misteriozni, te još nije poznato ko je dao toliki novac entitetu RS, čije rukovodstvo taj podatak ni po koju cijenu ne želi otkriti.

Fiksna kamata

Posljednje zaduženje će se vraćati narednih devet godina, počevši od decembra ove godine, i to s fiksnom kamatnom stopom od pet posto godišnje. Detalji kredita su objavljeni u „Službenom glasniku RS“ prošli petak, ali ne i to ko je dao novac ovom entitetu.

- Ne možete dobiti odgovor i nemojte nas džaba pitati ko vam je dao. Dali su nam naši prijatelji - rekao je ranije za RTRS Radovan Višković, premijer RS, jedan od onih za kojima je raspisana centralna potjernica.

Na naš upit Centralnoj banci Bosne i Hercegovine o ovim zaduženjima te ko su misteriozni kreditori, dobili smo kratak i jasan odgovor:

- Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) ne raspolaže informacijom kod koga se Republika Srpska zadužila u novembru 2024. godine i u martu 2025. godine.

Upit smo poslali i Ministarstvu finansija i trezora BiH, kao i Ministarstvu finansija RS, ali do zaključenja izdanja ovog broja „Dnevnog avaza“ odgovore nismo dobili.

Mnogi strahuju hoće li entitet, koji je svakako u dugovima, probati ove posljednje prebaciti na državu. No, to nije moguće. Prema važećim zakonima o zaduživanju, dugu i garancijama na državnom i na nivou entiteta, dugovi entiteta, i RS i Federacije BiH, kao i Distrikta Brčko, pripadaju isključivo njima. Kreditni aranžmani koji nisu prošli proceduru u Parlamentarnoj skupštini BiH ne mogu ići na naplatu državi.

Ekonomska analitičarka i bivša ministrica finansija RS Svetlana Cenić rekla je za „Dnevni avaz“ da to nije mali iznos.

- 250 miliona eura je pola milijarde maraka i ja baš ne znam tako velike prijatelje RS koji bi dali taj kredit bez čvrstih garancija. Što će reći da te garancije moraju biti u vidu neke hipoteke, i to nečeg krupnog. Da li je u pitanju „Elektroprivreda“, jer ništa drugo i nemaju. „Šume RS“ u minusu, njima i „Lutrija“ bude u minusu. Ovo ne garantuje država. Drugo je kad garantuje država, pa svi znaju da će to ići iz prihoda od indirektnih poreza, pa su sigurni – kazala je Cenić.

Ništa ne čudi

Naglasila je kako ne može biti sakriven onaj ko je dao kredit.

- Vlast RS, ali i ostali u BiH, jednom trebaju da nauče šta su javne finansije. Zašto se one zovu javne? Zvale bi se tajne da se treba kriti. Ne može biti sakriveno, s obzirom na to da se podnose izvještaji o zaduženju Vladi i Parlamentu, pa je precizno ko je kreditor, koliki iznos, dospijeće i slične stvari. Dakle, nešto je mutno, čim se ne otkriva ko je dao kredit. Ništa me ne bi čudilo, jer sam se nagledala u regionu, da se pare iznesu, a onda se vraćaju u obliku nekih kredita ili investicija – istaknula je Cenić.

FBiH i BiH nemaju ništa s tim

- Tamo gdje entitet uzima kredit i garantuje svojim budžetom ili ne znam čime, pošto je tajna, FBiH nema ništa s tim. Ako je dug na državnom nivou i prošao je državni parlament, onda je to vanjski dug BiH koji ima prioritet pri isplati indirektnih poreza, ali ni tada jedan entitet nije dužan da vraća dug onog drugog. U ovom slučaju sve ide na pleća građana RS, koji i ovako ne znaju kako će preživjeti. Pad industrijske proizvodnje, pad prometa, pogotovo sada kad s ovim zakonima neće biti investicija. Na sve to dolaze ovakvi dugovi i još nude one hartije od vrijednosti za koje također očekuju da ih građani kupe – poručila je Cenić.

RS ide ka dužničkom ropstvu

Politički analitičar Srećko Latal kazao je za „Dnevni avaz“ da je vrlo teško komentirati bilo kakve aranžmane čiji se detalji kriju od javnosti. Na osnovu dostupnih podataka kratko nam je kazao da RS ranije dugove pokušava otplatiti novim kreditima.

- Objavljeno je u „Službenom listu“, a ne znaju se uslovi, ni ko je kreditor. RS otplaćuje svoje dugove novim zaduživanjem, što srednjoročno i dugoročno nikako nije dobar plan ili rješenje. To uvodi RS u dužničko ropstvo. Barem što se tiče tih kredita mislim da su oni isključivo vezani za entitet, ali vidimo da ekonomska situacija u RS već ima implikacije za cijelu državu. Vidimo da zbog neke prethodne garancije možemo ostati i bez avionskog prevoza – rekao je Latal.

Javna sredstva moraju biti transparentna

Javna zaduženja moraju biti transparentna i njihov izvor mora biti poznat, izjavio je za “Avaz” profesor Ekonomskog fakulteta UNSA i nekadašnji guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić.

- Ovakvi krediti moraju biti transparentni, jer na kraju to vraćaju poreski obveznici. Institucije moraju dati podatke o kreditorima, kakvi su uslovi otplate i koje su garancije date za otplatu kredita. Na ovaj način, kada se ti podaci kriju, izazivaju se sumnje da nešto nije uredu – rekao je Kozarić.

U javnosti su se pojavile dileme do kada će vlasti RS moći kriti podatke o novom, značajnom kreditnom zaduženju i ko će ih morati dobiti nakon što sredstva budu uplaćena. Kozarić kaže da je Centralna banka BiH državna institucija i da entiteti nemaju račune pri CBBiH.

- Podaci o ukupnom zaduženju BiH moraju biti poznati Odjeljenju za upravljanje vanjskim dugom pri Ministarstvu finansija BiH. Tu mora biti prijavljen svaki kreditni aranžman države i entiteta, bez obzira je li garant država ili entitet – pojasnio je Kozarić.