Na današnji dan 1972. godine, u Zagrebu je preminuo Abdurezak Hifzi Bjelevac, bosanskohercegovački književnik, publicist i prevoditelj.

Bjelevac se rodio u Mostaru 1886. godine, gdje je završio osnovnu i trgovačku školu, a potom je nastavio školovanje u Galata-saraju u Carigradu. Finansijsko-ekonomski kurs završio je u Grazu.

Od 1909. do 1920. godine bio je porezni činovnik u Travniku, Mostaru, Stocu, Goraždu, Čajniču i Sarajevu.

Godine 1931., otišao je u Beograd, gdje je radio u Presbirou kao stručnjak za tursku štampu, a potom kao ataše za štampu u Carigradu i Ankari.

Uoči Prvog svjetskog rata, 1914. godine, u rodnom Mostaru, u izdavaštvu štamparije Mehmeda Bekira Kalajdžića, objavio je svoj prvi roman “Pod drugim suncem”, a za njim, redom, 1917. godine u Sarajevu roman “Minka”, u Zagrebu 1920. “Ana Zolotti”, iste godine ponovo u Sarajevu “Rene Logotetides”, zatim “Melika” u Zagrebu 1927., te “Zidanje srećnog doma” u Beogradu, 1934. Ali, i nakon kraće pauze, Bjelevcu je za rukom pošlo da u razmaku od samo dvije godine, 1942. i 1944. objavi nova dva djela, nešto drugačije forme i sadržaja, najprije rad pod naslovom “Muhamed (A.S)”, a potom i “Istanbul”, oba štampana i publikovana u Zagrebu.

Bjelevac je sarađivao novinarskim prilozima u svim važnijim jugoslavenskim novinama između dva svjetska rata te uređivao časopise “Novi vijek” i “Behar”.

U Turskoj je sarađivao s listovima “Ulus”, “La Republique” i “Cumhuriyet”. Aprila 1942. Godine, u Zagrebu je osnovao Hrvatsku muslimansku nakladu, čiji je cilj bio objavljivanje prijevoda knjiga o islamu i djela domaćih pisaca na turski, arapski i perzijski jezik. Najvažniji projekt Naklade bilo je izdavanje časopisa “Dogu ve Bati” čiji je prvi i jedini urednik bio Bjelevac, od 6. aprila 1943. do 15. avgusta 1944. godine, kada je časopis prestao izlaziti.

Njegov najbolji roman je “Minka”. U njemu je lirski opisao jednu bogatu hercegovačku porodicu s kojom se bio povlačio po sudu. Zbog ovog romana čitateljstvo ga je prozvalo bosanskim Pjerom Lotijem (Pierre).

Rođen italijanski pisac Karlo Goldoni

1707. - Rođen italijanski pisac Karlo Goldoni (Carlo), obnovitelj italijanske komedije koja je čamila u improvizacijama istrošene "komedije del arte". Djela: komedije "Mirandolina", "Ribarske svađe", "Tvrdica", "Kockar", "Laskavac", drama "Dalmatinka".

1723. - Umro engleski arhitekt Kristofer Ren (Christopher Wren), osnivač Kraljevskog društva u Londonu i njegov prvi predsjednik od 1680. do 1682. Nakon požara, koji je opustošio London 1666., uključujući 53 crkve, projektovao je niz zdanja, među kojima monumentalnu Katedralu sv. Pavla.

1841. - Rođen francuski slikar Pjer Ogist Renoar (Pierre-Auguste Renoir), jedan od najistaknutijih impresionista i najvećih evropskih slikara 19. vijeka. Radio je portrete, aktove, kompozicije iz savremenog života, mrtvu prirodu, pejzaže, a posljednjih godina života fokusirao se na skulpture, pretežno aktove jedre forme i žive impresionističke fakture.

1842. - Karl Maj (May), njemački književnik, rođen je na današnji dan. Njegovi romani su bili veoma popularni do polovine 20. vijeka, naročito kod mladeži. U njima opisuje pustolovine s Balkana, Bliskog istoka i američkog Divljeg zapada. Jedan je od najprevođenijih njemačkih autora. Djela: “Sin lovca na medvjede”, “Sablast Llana Estacada”, “U balkanskim gudurama”, “Kroz pustinju”, “Winnetou”, “Blago u Srebrenom jezeru”, “Old Surehand”, “U carstvu srebrenog lava”.

1873. - Italijanski operski pjevač Enriko Karuzo (Enrico Caruso), jedan od najvećih tenora u historiji opere, rođen je na današnji dan. Jedan je od prvih pjevača koji je snimio gramofonsku ploču. Djela: "Uspomene", "Metodi pjevanja".

1899. - Umro osnivač britanske novinske agencije “Rojters” Paul Julijus fon Rojter (Paul Julius Freiherr von Reuter), po kojem je nazvana najstarija svjetska agencija. Godine 1848., iz Njemačke je otišao u Pariz, gdje je, nakon što je prekinuta telegrafska linija Ahen – Brisel, za prijenos informacija organizirao “golubiju poštu”, no to je završilo neuspjehom. Rojter se tada uputio u London i u centru grada otvorio telegrafski ured, gdje je dobro zarađivao prenoseći komercijalne informacije. Osmog oktobra 1858. objavljena je prva vijest s oznakom “Reuter”. Već sljedeće godine uslijedio je veliki uspjeh: agencija “Reuters” prenijela je govor Napoleona III istog dana kad ga je održao u tadašnjem francuskom parlamentu.

1906. - Rođen Boris Papandopulo, hrvatski kompozitor i dirigent. Bio je zborovođa ŠPD "Kola" u Šibeniku i Hrvatskog pjevačkog društva “Zvonimir” u Splitu te direktor Opere HNK u Zagrebu i dirigent Simfonijskog orkestra Hrvatskog radija, direktor Opere u Rijeci, dirigent opera u Sarajevu, Zagrebu i Splitu. Jedno vrijeme je bio i stalni gost-dirigent Opere u Kairu. Komponirao je tridesetak orkestarskih, petnaestak koncertnih, četrdesetak komornih i tridesetak muzičko-scenskih djela, petnaestak svjetovnih kantata, desetak crkvenih melodija, niz popijevki…

1917. - Umrla Draginja Draga Gavrilović, srbijanska učiteljica, književnica, pedagoginja i prevoditeljica. Ostala je upamćena kao prva žena romanopisac u srpskoj književnosti. Njeno djelo "Devojački roman" iz 1889. smatra se klasikom kasnog 19. vijeka.

Rođen Džordž Harison, gitarist, pjevač i tekstopisac “The Beatlesa”.

1943. - Rođen Džordž Harison (George Harrison), britanski gitarist, pjevač i tekstopisac legendarne rok grupe “The Beatles”. Iako su Pol Makartni (Paul McCartney) i Džon Lenon (John Lennon) bili glavni tekstopisci u grupi, mnogi njihovi albumi sadržavali su makar jednu Harisonovu kompoziciju, kao što su "While My Guitar Gently Weeps", "Here Comes the Sun", "Something"…

1950. - Umro Džordž Ričards Minot (George Richards), američki liječnik i nobelovac. Minot je podijelio 1934. godine Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu s Džordžom Hojtom Viplom (George Hoyt Whipple) i Vilijamom Perijem Marfijem (William Parry Murphy) "za njihova otkrića u vezi s terapijom jetre u slučajevima anemije".

1968. - Rođen Nedžad Fazlija, bivši bh. reprezentativac u streljaštvu. Predstavljao je BiH na Olimpijskim igrama 2004. u Atini i 2008. u Pekingu.

1972. - Sovjetski vasionski brod "Luna 20" vratio se na Zemlju s uzorcima Mjesečevog tla.

1974. - Umro Gabrijel Jurkić, prvi školovani slikar iz Bosne i Hercegovine, koji je slikao pod utjecajima secesije i poentilizma. Rođen je 24. marta 1886. u Livnu, gdje je završio osnovnu školu. Potom je pohađao građevinski odjel Srednje tehničke škole u Sarajevu. U Beč je otišao na studij umjetnosti, a potom se vratio u Sarajevo, gdje je pripremao prve samostalne izložbe (1911.), u Sarajevu (Društveni dom) i Zagrebu (Umjetnički paviljon). Nakon skoro pola stoljeća provedenih u Sarajevu vratio se rodno u Livno, u skromni atelje franjevačkog samostana na Gorici. Umro je 25. maja 1974. i pokopan je na goričkom groblju.

1983. - Umro američki pisac Tomas Lenijer Vilijams (Thomas Lanier Williams), poznat kao Tenesi Vilijams (Tennessee), koji je napadan zbog sklonosti ka šokantnom i senzacionalnom. Djela: drame "Staklena menažerija", "Tramvaj nazvan čežnja", "Mačka na usijanom limenom krovu", "Tetovirana ruža", "Nježna ptica mladosti", "Ljeto i dim", "Noć iguane", "Camino real", "Odjeća za ljetnji hotel", "Ne o slavujima", romani "Rimsko proljeće gospođe Ston", "Moize i svijet razuma", zbirke priča "Jedna ruka", "Tvrda šećerlema", zbirka pjesama "U zimu".

2012. - Preminuo švedski glumac Erland Jozefson (Josephson), dugogodišnji saradnik reditelja Ingmara Bergmana u više od 40 filmova i predstava. Svjetsku slavu postigao je ulogom u Bergmanovom ostvarenju "Prizori iz bračnog života" 1973. Bio je direktor Kraljevskog pozorišta u Štokholmu.

2014. - Umro Pako de Lusija (Paco de Lucia), španski gitarist koji je, prije svega, djelovao unutar flamenko žanra i jedno od najvećih imena španske muzike 20. vijeka. Zajedno s Brajanom Adamsom (Bryan) snimio je, 1995. godine, pjesmu i video "Have You Ever Really Loved A Woman" na soundtracku za film „Don Juan DeMarco“. Dobio je naziv počasnog doktora na Univerzitetu u Kadizu 2007. godine.