Iako je SNSD inicirao smjenu ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića, poslanici ove stranke neće doći na današnju sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koji bi se o smjeni trebao izjasniti. Ovu informaciju medijima je jučer saopćila šefica Kluba zastupnika SNSD-a, Sanja Vulić.
- Bez obzira na to što je smjena bila na našu inicijativu, mi nećemo učestvovati u radu, jer nema srpskog člana Kolegija. Ako se nastavi praksa neustavnog i neposlovničkog zakazivanja sjednica, bit ćemo prinuđeni da potražimo pravne mehanizme zaštite – kazala je Vulić.
Najizazovniji trenutak
Za 18. februar zakazana je i sjednica Doma naroda, na kojoj bi se trebalo raspravljati i o smjeni Nikole Špirića, prvog zamjenika predsjedavajućeg Doma. S inicijativama čiji je ishod neizvjestan BiH nastavalja gubiti vrijeme u finišu roka za napredak na evropskom putu.
- Podnosioci inicijativa tvrde da je upravo ubrzavanje EU puta jedan od ciljeva, a za neke od inicijativa i najvažniji cilj. Za to se nude i određeni argumenti, pa i konkretni scenariji. Moj utisak je da EU nije u to uvjerena i da je, čak naprotiv, sklonija mišljenju da će sve to dodatno odužiti proces donošenja odluka koje su nužne da bi se proces euro integracija nastavio – kaže za “Avaz” Adnan Ćerimagić, viši analitičar Evropske inicijative za stabilnost.
On naglašava da su transatlantski odnosi u najizazovnijem trenutku od završetka Drugog svjetskog rata, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Tramp (Trump) pokrenuo trgovinske ratove s najbližim partnerima, od Kanade do EU, te najavio proširenje teritorije SAD-a.
- U ključnim zemljama EU ili nemamo vlade, kao u Njemačkoj, ili imamo jako slabe vlade, kao u Francuskoj. Bez obzira na svu priču o miru u Ukrajini, koju slušamo zadnjih sedmica, rat ne jenjava. Ovo je trenutak kada se mudre države i vlasti pripremaju da što bolje mogu dočekaju političku oluju ili bolje reći tornado, koji će se, uz postojeće političke i donekle sigurnosne manifestacije, vjerovatno pretvoriti i u ekonomski, s nesagledivim posljedicama na globalnu ekonomiju – ističe Ćerimagić.
Politika prema regiji
Ipak, takve spremnosti nema ni u BIH, ni u regionu.
- Naprotiv, sve što dolazi iz Beograda i Banje Luke, ukazuje na to da se oni spremaju da iskoriste ovu globalnu situaciju u korist retrogradnih ciljeva. U tome, naravno, ne pomaže što EU politika prema regiji nije spremno dočekala ovu situaciju. Sastanci regionalnog tipa, kakav smo vidjeli ove sedmice u Rimu (sastanak ministara vanjskih poslova zemalja Zapadnog Balkana i EU) ili kakav ćemo vidjeti za vikend u Minhenu (Minhenska sigurnosna konferencija) su važni, kao i obećanja o novcu i nekoj dalekoj perspektivi, ali u ovom trenutku se pokazuju kao nedovoljni – kaže Ćerimagić.