Na današnji dan 2012. godine, preminula je Đenana Buturović, bosanskohercegovačka književna historičarka, kulturna antropologinja, folkloristica i doktorica književnih nauka. Bila je jedna od najznačajnijih akademskih ličnosti, „prvo ime, prva dama naše književne folkloristike“, kako je govorio prof. Munib Maglajlić.

Buturović je bila istaknuta proučavateljica usmene književnosti, muzejska savjetnica, načelnica Odjeljenja za etnologiju i direktorica Zemaljskog muzeja BiH, redovna profesorica usmene književnosti na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru te članica Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti.

Direktorica Zemaljskog muzeja BiH

Funkciju direktorice Zemaljskog muzeja BiH obavljala je od 1996 do 2003. godine. Živjela je i radila u Sarajevu. Svoje naučne radove s područja usmene književnosti objavljivala je u brojnim bosanskohercegovačkim i stranim publikacijama.

Među najznačajnijim djelima Đenane Buturović su: „Studija o Hörmannovoj zbirci muslimanskih narodnih pjesama“ (1976), „Morići: Od stvarnosti do usmene predaje“ (1983), „Bosanskomuslimanska usmena epika“ (1992), „Usmena epika Bošnjaka“ (1995) i „Morići: Smisao sjećanja i pamćenja“ (2009).

Umro gusar Frensis Drejk koji je donio krompir u Evropu

1596. - Umro engleski gusar i admiral Frensis Drejk (Francis Draeck), prvi Englez koji je od 1577. do 1580. oplovio svijet. Njegovi gusarski napadi na španske brodove doprinijeli su engleskom osvajanju kolonija, naročito u sjevernoj Americi, a odigrao je i jednu od ključnih uloga u pobjedi Britanske ratne mornarice 1588. nad španskom "Nepobjedivom armadom" u bici u La Manšu. Godine 1586., iz Amerike je donio krompir u Evropu.

1878. - U Nju Hevnu u SAD puštena u rad prva telefonska centrala, dvije godine nakon što je Aleksander Grejem Bel (Alexander Graham Bell) patentirao telefon.

1884. - Rođen švicarski fizičar, balonista i istraživač morskih dubina Ogist Pikar (Auguste Piccard), profesor Univerziteta u Briselu. Proučavao je radioaktivnost, atmosferski elektricitet i kosmičke zrake. Postao je 1931. prvi čovjek koji je dospio u stratosferu, popevši se balonom do 15.780 metara, a 1934. do 17.550 metara.

1887. – Slavni poljski pijanist Artur Rubinštajn (Arthur Rubinstein), čije se virtuozno muziciranje odlikovalo bogatstvom emocija i žestokim temperamentom, rođen je na današnji dan. Napisao je memoarsko djelo "Godine moje mladosti".

1912. - Rođen američki slikar Džekson Polok (Jackson Pollock), začetnik i najistaknutiji predstavnik apstraktnog ekspresionizma. Raskinuo je s tradicionalnim shvatanjem slike, odbacio stalak i slikarsku četkicu i slikao na podu, cijedeći boju iz tube i upotrebljavajući materijale i pomagala koja mu se slučajno nađu pri ruci. U toj tehnici naslikao je mnoga platna, stvarajući na površini živu kaligrafsku arabesku.

Rođen legendarni hrvatski pjevač Ivo Robić

1923. - Rođen Ivo Robić, legendarni hrvatski pjevač zabavnih melodija, kompozitor, pionir zabavne muzike i prvi s prostora naše regije koji je napravio i veliku međunarodnu karijeru. Ploču „Morgen“ prodao je u više od milion primjeraka. Šezdesete godine 20. vijeka su vrhunac Robićeve karijere, kada je nastupio i u filmu „Ljubav i moda“ beogradskog reditelja Ljube Radičevića. Osim pjevačkih, bilježio je i kompozitorske uspjehe, a njegove najpoznatije kompozicije su: "Rodni moj kraju", "Srce, laku noć", "Samo jednom se ljubi" i "Mužikaši". Svoju muzičku svestranost iskazao je i sviranjem nekoliko instrumenata klavir, saksofon, klarinet, flautu i kontrabas. Preminuo je 9. marta 2000. godine.

1928. - Umro španski pisac i političar Visent Blasko Ibanjes (Vincente Blasco Ibanez), samo dan prije svog 61. rođendana. Svjetsku slavu mu je donio roman "Četiri jahača apokalipse". U mladosti je osnovao utjecajni list "El Pueblo". Ostala djela: romani "Među pomorandžama", "Trska i glib", "Krovinjara", "Krv i arena", "Horda", "Mrtvi zapovijedaju", "Katedrala", "Uljez", "Podrum", "Mare Nostrum", "Kolumbo".

1939. - Preminuo irski pisac Vilijam Batler Jejts (William Butler Yeats), najznačajnija ličnost irskog nacionalnog preporoda, jedan od osnivača i upravnik Narodnog pozorišta Irske. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1923. godine. Djela: poezija "Oisinova lutanja", "Vjetar u trsci", "Ostrvce na jezeru Inisfri", "Toranj", drame "Grofica Ketlin", "Žuđena zemlja", "Mačka i mjesec", eseji "Keltski suton", "Ideje dobra i zla", "Sanjarenja o djetinjstvu i mladosti" i "Autobiografija".

1945. - Rođena Helga Vlahović, najpoznatija hrvatska televizijska voditeljica, koja je veliku slavu i međunarodnu popularnost stekla 1970-ih godina prošlog vijeka. Osim voditeljskog posla, Vlahović je bila i producentica, novinarka, urednica HRT-a. Godine 2009., Helgi je dijagnosticiran rak materice, bolest od koje je naposljetku preminula 27. februara 2012. godine.

1957. - Rođena Mirjana Karanović, srbijanska pozorišna, televizijska i filmska glumica. Na filmu je debitirala 1980. naslovnom ulogom u filmu Srđana Karanovića “Petrijin venac”. Svjetsku slavu stekla je ulogom majke u kultnom filmu “Otac na službenom putu”. Godine 2005., odigrala je glavnu ulogu u filmu “Grbavica” bh. rediteljice Jasmile Žbanić. Ostali važniji filmovi u kojima je glumila su: “Marjuča ili smrt” (1987.) “Underground” (1995.), “Bure Baruta” (1998.), “Život je čudo” (2004.), “Das Fraulein” (2006.), “Na putu” (2010.).

1958. - Kompanija “Lego” je patentirala dizajn svojih kocki, koje su kompatibilne i s današnjim izdanjima.

1996. - Umro ruski književnik Josif Aleksandrovič Brodski, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1987. godine. U književnosti se javio kao osamnaestogodišnjak, objavljujući prve stihove u emigrantskom časopisu "Grani" u Frankfurtu. Godine 1972., Brodski je bio prisiljen napustiti tadašnji Sovjetski Savez. Krenuo je na zapad i nakon Beča i Londona zaustavio se u SAD, gdje je do posljednjih dana radio kao počasni član Univerziteta “Yale”. 

Preminula švedska književnica Astrid Lindgren, autorica “Pipi Duge Čarape”

2002. - Preminula švedska književnica Astrid Lindgren, autorica “Pipi Duge Čarape”. Napisala više od 100 dijela, koja su prodata u više od 100 miliona primjeraka, te prevedena na gotovo osamdeset jezika, što je svrstava među najpopularnije svjetske pisce književnosti za djecu. Osim po svojim književnim djelima, Astrid Lindgren je poznata i kao aktivistica u borbi za prava djece i prava životinja. Nakon njene smrti Vlada Švedske je osnovala književnu nagradu njoj u sjećanje, koja nosi njeno ime, a s iznosom od pet miliona švedskih kruna to je najveća nagrada za književnost za djecu.

2003. - Umro Miloš Milutinović, jugoslavenski fudbalski reprezentativac i trener, jedan od najboljih igrača bivše SFR Jugoslavije svih vremena, a kasnije uspješan trener. Zbog velike pokretljivosti i snalažljivosti nosio je nadimak „Plava čigra“. U dresu beogradskog FK Partizan odigrao je 213 utakmica u kojima je postigao 231 gol. Igrao je još za OFK Beograd, FC Bajern Minhen, zatim Rasing i Stad Franse, dva kluba iz Pariza, da bi karijeru završio u OFK Beograd 1969. godine. Za reprezentaciju bivše SFRJ odigrao 33 utakmice i postigao 16 golova. Svoju trenersku karijeru započeo je u OFK Beogradu, a najviše uspjeha imao je vodeći mostarski FK Velež, u periodu od 1980. do 1982. godine, s kojim je osvojio Kup maršala Tita i Balkanski kup 1981. godine.

2006. - U Novom Sadu u 73. godini preminuo Duško Trifunović, regionalni književnik, tekstopisac i televizijski autor. U Sarajevo je došao s 24 godine kao bravar, ali je ubrzo izdao svoju prvu knjigu. Za života je napisao dvadeset knjiga pjesama, četiri romana i nekoliko drama. Smatra se kako je od njega potekla ideja “sarajevske rokenrol škole”. Trifunović je slavu stekao pišući tekstove za rok grupu “Bijelo dugme”, koji su postali svevremenski hitovi - "Ima neka tajna veza", "Šta bi dao da si na mom mjestu", "Pristao sam biću sve što hoće”… Potom je pisao i za Vajtu ("Zlatna ribica"), Zdravka Čolića ("Glavo luda"), te za Arsena Dedića, Nedu Ukraden, “Tešku industriju”, “Indexe”. Njegov najpoznatiji tekst je za pjesmu "Nikom nije tako kao što je meni" poznate sarajevske grupe “Formula 4”. Posljednji njegov tekst za koji je urađena muzika je pjesma "Ima nešto" srbijanskog pjevača Željka Joksimovića. Za gotovo 300 njegovih pjesama urađena je muzika. Osim pisanja pjesama, radio je i kao autor dječijeg programa TV Sarajevo, te tada najpopularnije emisije "Šta djeca znaju o zavičaju".