Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže kako mu nedostaje riječi da opiše nivo neozbiljnosti, neznanja, nesposobnosti i diletantizma s kojima Vlada FBiH pokušava poboljšati standard radnika.
Usvojeno rješenje, a riječ je o odluci prema kojoj će minimalna plaća u 2025. godini iznositi 1.000 KM, prema njegovim riječima barem zvuči pravno provodivo i jednostavno za primjenu, za razliku od najavljivanih kompliciranih uredbi i naknada za radni učinak.
- Ali opet je prosto nevjerovatno da se dekretom određuje ovoliko povećanje minimalne plate, a da se ne mijenja ništa u oporezivanju i doprinosima. Apsolutno je neophodno povećati minimalne plate i iznos od 1.000 KM nije pretjeran kada je riječ o neto plati za radnika. Naprotiv. Sadašnji iznos minimalne plate je ispod sramotnog, neljudski nizak, ali nije razumno dan-dva uoči Nove godine donijeti ovakvu promjenu bez umanjenja oporezivanja i doprinosa. Morao se znatno povećati neoporezivi dio, pa da se tako trošak za poslodavca ne povećava znatnije u odnosu na sadašnje stanje, a da radnik dobije puno više novca. Ili barem da razlika izmedu sadašnje i buduće minimalne plate ne bude dodatno oporezovana i da se na nju ne plaćaju doprinosi. Ili, kao treće rješenje, da se umanje stope poreza i doprinosa na cjelokupnu plaću – kaže Gavran.
Ako Vlada FBiH, dodaje naš sagovornik, zaista samo želi povećati minimalnu plaću i trošak za poslodavca učini puno većim, ovakvu odluku smatra nerazumnom, a osnovni cilj onda nije povećanje primanja radnika nego javnih prihoda, a posljedičnim rastom ostalih plaća i prosječne plaće i rast primanja u javnom sektoru.
- Za mnoge poslodavce, posebno mikro i mala preduzeća, ovakvo rješenje je teško održivo i bojim se da će neki od njih otpuštati radnike da bi smanjili troškove poslovanja. Naravno, postoje i poslodavci koji s lakoćom mogu podnijeti povećanje troškova, jer ostvaruju multimilionsku dobit. Jedini razlog zašto radnike do sada nisu plaćali više je njihova pohlepa i takve ne treba žaliti. Ipak, realnost je da jedan broj ovo teško može podnijeti. Može se pojaviti i situacija ucjenjivanja radnika da vrate dio iznosa plate poslodavcu u gotovini, ako žele zadržati radno mjesto. Jednostavno vlada mora ili donijeti novu odluku ili promijeniti ovu, ili predvidjeti neke druge mjere da se umanje negativni efekti. Povećanje plata je neophodno i to je pozitivna strana ove odluke, ali treba ga učiniti na održiv način koji ne uništava poslodavce i ne gasi radna mjesta – dodaje Gavran.
Komentirajući različite prijedloge i najave koje su stizale iz Vlade FBiH, Gavran naglašava da se dodatna sredstva mogu osigurati dodatnim oporezivanjem banaka, veletrgovaca i drugih sektora koji ostvaruju enormnu dobit, pa taj novac iskoristiti za pomoć mikro i malim biznisima ograničene likvidnosti.
- Neka pomogne recimo malim trgovcima izuzimanjem od zabrane rada nedjeljom pa mogu ostvariti veće prihode. Neka umanji neke druge troškove. Ovakva odluka nije održiva za sve i pored ostalog dat će i savršen izgovor za opravdano ili neopravdano povećanje cijena. Sve se vraća na to da nam je potrebna sveobuhvatna fiskalna reforma koja povećava primanja svih, a smanjuje opterećenja poslodavaca, a ne parcijalna rješenja kao ovo s kontraproduktivnim efektima – kaže ekonomski analitičar Igor Gavran.