Iako šuga, svrab ili skabijes nije među pet vodećih zaraznih bolesti u Federaciji BiH, ipak, zabrinjava činjenica da je u prvih 10 mjeseci ove godine zabilježeno gotovo 100 slučajeva više tog oboljenja u odnosu na cijelu proteklu godinu. Tako je, prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, u protekloj godini evidentiran 301 slučaj svraba, a od januara do konca oktobra ove godine, čak, 396 slučajeva.

Samo u posljednjem mjesecu za koji su dostupni podaci, u oktobru, zabilježeno je 50 slučajeva svraba. Od toga, najviše ih je na području Tuzlanskog kantona, i to 22, dok ih je 15 registrirano u Kantonu Sarajevo. U Zeničko-dobojskom kantonu je zabilježeno sedam slučajeva svraba, pet u Srednjobosanskom te jedan u Unsko-sanskom kantonu.

Sveprisutan svrab

Premda se nerijetko iznosi to kako je ovo zarazno oboljenje iskorijenjeno, činjenica je da je svrab sveprisutan, a značajan broj oboljelih, pa čak i epidemija, zabilježen je u susjednim zemljama.

Dr. Alis Kozica, načelnik Službe za epidemiologiju i higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, kaže da je, nažalost, svrab, šuga ili skabijes indikator siromaštva i javlja se na mjestima gdje su higijenski uslovi narušeni.

- Obično je to u nedostatku korištenja higijenskih potrepština, odnosno ti efekti počinju zbog socijalne situacije, tako da nam je šuga i svojevrsni indikator socijalnog stanja stanovništva - kaže dr. Kozica za „Avaz“.

Inače, objašnjava nam, to je jedno infektivno oboljenje kože koje izaziva grinja, a nakon inkubacije nastaje svrabež kože koji se pojačava noću.

- Na koži dolazi do pojave linearnih brazdi u kojima se nalaze grinje ili njihova jaja, a te lezije se najčešće nalaze na unutrašnjim stranama prstiju ruku, odnosno, između prstiju, ručnom zglobu, prednjim površinama lakta, donjoj strani trbuha, gležnjevima nogu, na unutrašnjoj strani butina, kao i spoljnim genitalijama čovjeka - govori nam dr. Kozica.

Lična higijena

Rezervoar bolesti je, navodi on, čovjek. Jer, bolest se prenosi od oboljele osobe na zdrave direktnim kontaktom, ali i korištenjem odjeće, posteljine zaraženog i slično. S ciljem zaštite svraba, naglašava dr. Kozica, lična higijena nije dovoljna.

- Mnogo je važnije izbjegavanje dužeg kontakta s oboljelim, a prvi put inficirana osoba, čak i s velikim količinama parazita, može biti bez simptoma bolesti više sedmica. Osnovni način sprečavanja širenja skabijesa predstavlja prosvjećivanje stanovništva, odnosno zdravstveno-prosvjetne edukacije - iznosi on.

Kad je riječ o zdravstvenoj ulozi, svrab podliježe obaveznoj prijavi pacijenta, budući da su prenaseljenost i zajedničko stanovanje glavni uzroci širenja oboljenja.

Suzbijanje skabijesa

Suzbijanje skabijesa provodi se sistematski, kako kaže, jer se ne liječi samo oboljeli već i njegovi kontakti. Stoga je, kaže, vrlo važno otkriti svaki slučaj s ciljem provođenja liječenja koje je gotovo stopostotno uspješno. Istovremeno s liječenjem, neophodno je temeljito čišćenje i pranje na visokim temperaturama posteljine i rublja u inficiranim sredinama.