Na današnji dan 1992. godine, pri izvođenju borbenog zadatka u rejonu Grabeža poginuo je Adil Bešić, komandant 2. bataljona 502. viteške brdske brigade ARBiH. Za svoje zasluge tokom agresije posthumno je odlikovan ratnim priznanjem “Zlatni ljiljan” te Ordenom heroja oslobodilačkog rata u činu majora ARBiH.

Adil Bešić rođen je 5. aprila 1964. godine u Banjoj Luci. Ime je dobio po svojoj majci Adili koja je umrla osam dana nakon njegovog rođenja. Bio je školovani oficir, završio je Vojnu akademiju. Početkom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu priključio se jedinicama Teritorijalne odbrane RBiH u Bihaću, gdje je raspoređen na mjesto komandanta Odreda TO “Vrsta”, koji je ubrzo prerastao u 2. bataljon 2. bihaćke brigade.

Krajiški simbol herojstva

Pripadnici 5. korpusa ARBiH 21. novembra 1992. godine “blic” akcijom zauzeli su desetak bunkera na Grabežu. U noći pogibije, dok su se borci odmarali, Adil je samoinicijativno napustio odmor i uputio se prema minskom polju koji je postavio, da poskida mine.

- Ta njegova hrabrost mu je uzela život. Nismo znali da smo 5-10 metara od neprijatelja. Šušnuli smo, čuo se pucanj, koji ga je pogodio u čelo. Kada sam ga zovnuo, nije se javio (…) Adil je poginuo herojski onako kako se školovao, kao obavještajac izviđač na prvoj crti, ali kao komandant bataljona – kazao je Hamdija Abdić Tigar, komandant 502. brdske brigade, koji je bio pored Adila u trenutku njegove pogibije.

Adil Bešić je zbog svog ratnog umijeća i ljudskih osobina postao krajiški simbol herojstva. Bataljon kojim je komandovao nakon njegove pogibije dobio je naziv po njemu, kao i bivša kasarna JNA u Bihaću, koju danas koriste Oružane snage BiH. 

Moreplovac Ferdinand Magelan uplovio u Tihi okean

1520. - Portugalski moreplovac Ferdinand Magelan (Magellan) uplovio je, na današnji dan, u Tihi okean, prošavši iz Atlantskog okeana kroz moreuz između Ognjene Zemlje i Patagonije, koji danas nosi njegovo ime.

1632. - Rođen francuski kompozitor, violinist, dirigent, pjevač, glumac, scenograf i plesač italijanskog porijekla Žan Batist Lili (Jean-Baptiste Lully), glavni muzičar na dvoru francuskog kralja Luja XIV. Utemeljitelj je klasične francuske opere, s baletima, horovima, arijama i scenskim efektima. Pripisuje mu se i prva upotreba palice za dirigovanje. Djela: opere "Tezej", "Persej", "Kadmis i Hermiona", "Psiha", "Armida", "Feton", komedije-baleti "Ženidba nasilu", "Žorž Dandin", "Građanin-plemić", crkvene kompozicije "Te deum", "De profundis", "Mizerere".

1680. - Umro Gian Lorenzo Bernini, italijanski vajar, graditelj i slikar, glavni predstavnik baroka u Rimu i jedan od najznačajnijih baroknih umjetnika uopće. Njegovo najpoznatije djelo je veličanstvena Fontana četiriju rijeka, izgrađena za vrijeme pape Inocenta X na jednom od najljepših rimskih trgova - Piazza Navona.

1757. - Rođen engleski književnik, slikar, grafičar i bakrorezac Vilijam Blejk (William Blake), koji je ilustrovao starozavjetnu "Knjigu o Jovu" i djela Džona Miltona (John), te "Božanstvenu komediju" Dantea Aligijerija. Pisao je velike religiozne i filozofske poeme, ali je literarnu slavu stekao lirskim pjesmama - kao što su "Pjesme iskustva" i "Pjesme nevinosti".

Rođen njemački filozof Fridrih Engels

1820. - Njemački filozof Fridrih Engels (Friedrich Engels), jedan od osnivača naučnog socijalizma i najbliži saradnik Karla Marksa (Marx), rođen je na današnji dan. U saradnji s Marksom napisao je "Njemačku ideologiju" i "Manifest komunističke partije" te organizirao Prvu internacionalu - međunarodno udruženje radnika. Poslije Marksove smrti, 1883., nastavio je rad u Drugoj internacionali, osnovanoj 1889., te napisao "Porijeklo porodice, privatne svojine i države" i "Ludvig Fojerbah i kraj njemačke klasične filozofije". Posljednje godine života posvetio je redigovanju drugog i trećeg toma Marksovog "Kapitala". Ostala djela: "Skica za kritiku nacionalne ekonomije", "Položaj radničke klase u Engleskoj", "Sveta porodica ili kritika kritičke kritike protiv Bruna Bauera i kompanije".

1881. - Rođen austrijski pisac Štefan Cvajg (Stefan Zweig), koji je, pod utjecajem bečkog impresionizma, psihoanalize Sigmunda Frojda (Freud) i humanističke evropske tradicije, u ranim djelima bio zaokupljen labirintima ljudske psihe. Popularnost je stekao romansiranim biografijama i esejističkim studijama o značajnim ličnostima historije i literature. Djela: pripovijetke "Pometenost osjećanja", "Amok", "Prvi doživljaj", romansirane biografije "Žozef Fuše", "Marija Antoaneta", "Trijumf i tragika Erazma Roterdamskog", "Marija Stjuart".

1907. - Italijanski pisac Alberto Moravija (Moravia), koji je stekao svjetsku slavu djelima o moralnom raslojavanju italijanske buržoazije, rođen je na današnji dan. Djela: romani "Ravnodušni ljudi", "Prezir", "Rimljanka", "Dosada", "Konformist", "Ćoćara", "Ja i on", "Pažnja", "Unutrašnji život", "Godina 1934"; pripovijetke: "Rimske priče", "Automat", "Drugi život".

1919. - Nensi Estor (Nancy Astor) je kao prva žena izabrana u Parlament Velike Britanije.

1939. - Umro Džejms Nejsmit (James Naismith), kanadsko-američki izumitelj košarke, koju je kao sport osmislio 1891. godine. Predavao je na Univerzitetu u Kansasu i bio trener s nepunim radnim vremenom od 1898. do 1907. godine. Također, bio je sportski direktor Kansas Jayhawksa.

1945. - Preminuo američki teniser i političar Dvajt Dejvis (Dwight Davis), koji je 1900. osnovao tenisko takmičenje nacija "Dejvis kup". Bio je i američki ministar rata od 1925. do 1929. te generalni guverner SAD na Filipinima od 1929. do 1932. godine.

1950. - Rođen Edvard Alen Ed Haris (Edward Allen Harris), američki glumac. Svoju prvu nominaciju za Oskara dobio je za dramu „Apollo 13“ te drugu za satiru „Trumanov Show“, za koju je uspio osvojiti Zlatni globus. Godine 2000., debitirao je kao reditelj biografskim filmom „Pollock“. 

Umro nuklearni fizičar Enriko Fermi

1954. - Umro italijanski nuklearni fizičar Enriko Fermi (Enrico), dobitnik Nobelove nagrade za fiziku za rad na nuklearnoj fisiji, 1938. godine. Zasnovao je teoriju kretanja neutrona, a u Drugom svjetskom ratu je u SAD, gdje je 1938. emigrirao iz fašističke Italije, na Čikaškom univerzitetu rukovodio gradnjom prvog nuklearnog reaktora. Njegovim imenom nazvano je više pojmova u nuklearnoj fizici: "Fermijevo pravilo selekcije", "Fermijev model gasa", "Fermijeva 'starost' neutrona", te "fermi" kao jedinica za dužinu.

1977. - Rođen Fabio Groso (Grosso), italijanski fudbalski reprezentativac i trener. S italijanskom reprezentacijom je, 2006. godine, osvojio titulu svjetskog prvaka. Bio je igrač velikih trkačkih sposobnosti te odličan u izvođenju penala, slobodnih udaraca i kornera.

1988. - Umro Dragutin Dobričanin Guta, srbijanski i jugoslavenski pozorišni, filmski i TV glumac. Najpoznatiji je po ulozi Vase S. Tajčića u popularnoj TV seriji “Pozorište u kući”. Osim glumom, bavio se i pisanjem. Njegova komedija “Zajednički stan” iz 1954. godine bila je prevedena na nekoliko jezika, a 1960. godine adaptirana u istoimeni film sa slavnim Miodragom Petrovićem Čkaljom u glavnoj ulozi. Također je napisao scenarij za film “Šeki snima, pazi se”.

2011. - U Zagrebu umro Ante Marković, posljednji premijer SFR Jugoslavije (od marta 1989. do 19. decembra 1991.). Poznat je najviše po ekonomskim reformama koje je uveo uoči rata.