S Donaldom Trampom (Trump) dolazi nepoznanica, jer čak ni njegov tim nije siguran kako će on reagirati na neke situacije ili s kakvom idejom će se probuditi, kaže za “Avaz” Neven Anđelić, profesor međunarodnih odnosa na Regent’s univerzitetu u Londonu.
Iako je s predsjednikom Bajdenom (Biden) bilo drugačije, jer je odluke donosila politička elita demokrata, ipak je i on povremeno pokazivao odlučnost, kao u slučaju isporuke zabranjene kasetne municije Ukrajini.
Stvar zbog koje svijet više strahuje
- U razvijenim demokratijama postoje institucije koje ograničavaju moć drugih institucija, uzajamno se koriguju, a sa Trampom će takvih situacija biti više. To je sada stvar zbog koje, vjerovatno, ostatak svijeta više strahuje. Amerikanci su donijeli odluku na osnovu sopstvenih briga i potreba – ekonomskih i pitanja imigracija.
Ekonomija je problem u smislu da liberalna, demokratska elita živi kao u jednom oblaku, nesvjesna da porast cijena energije, proizvoda u prodavnicama značajno pogađa obične građane. Oni su gluhi na signale da građani nisu zadovoljni budžetima i politikama vlade. Ogromne sume novca se transferiraju Ukrajini, Izraelu i Tajvanu. To su tri glavna klijenta koja su dobila velike sume u svrhu sopstvenih odbrana. Možda građani hoće da podrže te zemlje, ali ne u tolikoj mjeri da se to reflektira na njihov kućni standard – kaže profesor Anđelić.
U tom smislu Anđelić očekuje promjene. Zabrinut je i zbog mogućih promjena kada je BiH u pitanju. Iako BiH nije na listi prioriteta, ali to može postati.
- Sjetimo se da je Tramp na kraju svog prošlog mandata nastojao da riješi pitanje Kosova i Srbije. Postojali su signali da je Trampova administracija bila spremna da, trgovinom teritorije, pridobije srpskog predsjednika da prizna Kosovo, a da za taj gubitak Srbiju obešteti na neki drugi način. Sad možemo analizirati kakvo bi to bilo obeštećenje – dodaje Anđelić.
Dodikove čestitke, koktel, kačket i izjavu da je Trampova pobjeda “i naša pobjeda”, smatra očekivanim, jer rezlutat američkih izbora kod predsjednika RS budi novu nadu.
Istinski problem
- Dejtonski sporazum je produkt administracije demokrata 90-tih godina, mnogi danas važni službenici su tada bili na počecima svojih karijera, pa su i intimno vezani za očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH. Republikanska administracija nema takav odnos, i tu je istinski problem.
U prilog BIH ide globalna konfrontacija u kojoj SAD ne žele da druge sile imaju preveliki utjecaj u BiH i drugim područjima koja se već duže vrijeme smatraju dvorištem zapada. Brojne zemlje u svijetu ne žele potrese zbog sopstvenog nacionalnog interesa. U EU ne postoji jedinstvo u pogledu statusa Kosova, pet zemalja EU nikada nije priznalo Kosovo, jer one imaju svoje interese, svoje manjine, pa se boje da bi priznanje Kosova bilo signal za Kipar, Rumunija i Slovačka imaju veliku mađarsku manjinu, Grčka ima značajan dio Albanaca, a Španija Kataloniju i Baskiju – ističe profesor Neven Anđelić.
