Agresija na Ukrajinu, pokušaj izazivanja širih sukoba na Kosovu, kulminacija nasilja na Bliskom istoku, val nasilja koji je zahvatio svijet, uz stalne političke tenzije na domaćem terenu, unose nemir i među građane BiH. Sjećanja na patnje koje su u nedavnoj prošlosti i sami proživjeli još su svježa, pa je i zabrinutost zbog svrstavanja Balkana među potencijalna žarišta koja mogu planuti utoliko i veća. Ipak, profesor međunarodnih odnosa i ljudskih prava na Regent’s univerzitetu u Londonu Neven Anđelić smatra da u BiH trenutno niko nema snage za početak sukoba.

Novo žarište

- Svi politički akteri su naučili na koji način da upotrebljavaju legalne poluge da sprečavaju razvoj društva i kreiranje prosperiteta za građanke i građane BiH. To nije zaleđeni sukob, ja bih to nazvao zaleđenim mirom u BiH. Nemoguće je kreirati sukobe jer ne postoji popularno raspoloženje za takvo nešto. Sjećanje na ratove 90-ih je svježe i značajan dio društva bi ovog puta donio drugačiju odluku. To bi bio egzodus stanovništva iz BiH, koji se već dešava iz ekonomskih razloga, upravo zbog ovakvog načina vladavine - kaže Anđelić.

Dodaje da vanjski akteri, prvenstveno Rusija, mogu imati interes da novim žarištima skrenu pažnju s Ukrajine.

- Međutim, zapadna alijansa je prisutna u BiH, bez obzira na to da li postoji članstvo u NATO-u ili ne. Tu su stvari jasne. To je dodatni razlog da ja ne vidim mogućnost za organiziraniji nasilni konflikt - ističe Anđelić.

Ohrabrenje nakon usvajanja nekoliko reformskih zakona kratko je trajalo, pa je BiH ponovo u blokadi kada je o evropskom putu riječ. Ipak, sve su glasnije najave i energičniji zahtjevi da se u decembru ipak odredi datum početka pregovora o članstvu BiH u EU.

Sve stalo

Zbog iskustava Sjeverne Makedonije, Albanije i Turske, koje su počele proces, ali pregovori se ne odvijaju, Anđelić nije siguran da će proces pridruživanja, ako datum i bude određen, ići brzo.

- I u slučaju Srbije i Crne Gore sve je stalo, jer ne postoji unutar EU politička volja, kao ni popularna volja među zemljama članicama, da se Unija proširi društvima koja ne funkcioniraju po načelu liberalne demokratije, a ni ekonomski nisu razvijena - pojašnjava Anđelić.

Proširenje od 250 milijardi eura

Posljednja računica je da bi proširenje EU na zemlje zapadnog Balkana i nekoliko bivših sovjetskih republika koštalo 250 milijardi eura.

- Čak i ako se krene s pregovorima, ništa se neće ostvariti prije reforme EU u smislu, a tu dolaze signali iz Francuske i Njemačke, da više neće postojati ravnopravnost svih članica, već će morati postojati neki hijerarhijski odnos - navodi Anđelić.