Nije nepoznanica da ljekari i zdravstveno osoblje širom BiH trpe nasilje. Da, uz muškarce, ljekare, tehničare i drugo medicinsko osoblje, nisu pošteđene ni žene, potvrđuje i posljednji slučaj koji se dogodio u Domu zdravlja Bratunac, gdje je pacijent pretukao doktoricu Snežanu Stojanović.

Uz šok javnosti i brojne osude, ali i protest kolega dr. Stojanović, taj događaj je ponovo otvorio pitanje o tome trebaju li ljekari i zdravstveni radnici na radnom mjestu biti tretirani kao službene osobe, a napadi na njih kao krivična djela. Na to su u više navrata tokom posljednjih godina i protestima ukazivali ljekari, međutim, pomaka po tom pitanju nije bilo.

Prijedlog zakona

- Mi smatramo da je neophodno da ljekari i zdravstveno osoblje dobiju status službene osobe - kazala je za „Dnevni avaz“ dr. Marina Berberović, predsjednica Saveza strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije FBiH.

Podsjetila je na to da je ta procedura otpočela prije više od dvije godine, kada je i Nacrt izmjena Krivičnog zakona FBiH usvojen u oba doma Federalnog parlamenta i vraćen Federalnoj vladi kao osnova za prijedlog zakona.

- Od tada do danas nema nikakvog koraka ka prijedlogu zakona. I, evo, prije sedam dana smo prema nadležnom ministarstvu i Vladi FBiH uputili zahtjev za pokretanje te procedure kako bi se konačno završile izmjene Krivičnog zakona i kako bi se zaštitio ovaj mali broj zdravstvenih radnika koje imamo. Jer, zbog svih problema u zdravstvu, odlasci zdravstvenih radnika su gotovo na svakodnevnoj osnovi - navela je dr. Berberović.

Podvukla je da su verbalni napadi, koji prilično ostaju nezabilježeni, češći, ali ni da fizički nisu izuzetak, čemu svjedoči i slučaj iz Bratunca.

Vrste napada

- Verbalni napadi dešavaju se gotovo na svakodnevnoj osnovi. Pacijenti dođu isfrustrirani zbog drugih stvari koje nisu vezane za zdravstvo i nekad je dovoljna kriva komunikacija kao okidač za napad. Stoga, neophodno je što hitnije riješiti ovaj problem, kako bi se zaustavile sve vrste napada na zdravstveno osoblje - kazala je dr. Berberović za „Avaz“.

Nasilju su izloženi gotovo svi medicinski radnici, a najčešće oni u službama hitne medicinske pomoći, domovima zdravlja, na šalterima i slično.

- Neophodno je napraviti inovacije u kaznenom i prekršajnom zakonodavstvu i na taj način pokušati spriječiti i zaštititi živote onih ljudi koji su posvećeni tom uzvišenom pozivu, pozivu liječenja ljudi i drugih nevolja. To je nephodno uraditi s obzirom na naše društvene prilike - rekao je za „Avaz“ pravni stručnjak, advokat Josip Muselimović.

Nasilje i nad apotekarima

Među zdravstvenim radnicima nasilju su izloženi i farmaceuti u apotekama. Istraživanje koje je provedeno krajem prošle godine u BiH, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori pokazalo je da je od 700 ispitanika njih 80 posto bilo izloženo verbalnom, a 20 posto fizičkom nasilju.