Kreditna zaduženja građana BiH na kraju avgusta 2024. bila su za 1,04 milijarde KM viša u odnosu na prošlu godinu, pokazuju podaci Centralne banke BiH. 

Zadužuju se i privatna preduzeća, institucije Vlade i ostali domaći sektori, pa je ukupna zaduženost 25,05 milijardi maraka i za 2,2 milijarde je viša nego u avgustu 2023. godine.

Korisnik kredita u iznosu od 150.000 KM, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti, kaže da će ovaj iznos, namijenjen za kupovinu stana, otplaćivati u narednih 20 godina, te da će sa suprugom morati otplaćivati mjesečne rate od 1.200 KM.

Sve na kredit

- Stan smo platili 205.000 KM bez poreza i ostalih troškova. Olakšavajuća okolnost mi je što ćemo ovaj stan neko vrijeme izdavati, pa ćemo na taj način finansirati dio otplate. U ovom teškom vremenu ljudi uzimaju kredit da kupe drva, frižider ili zamijene gume na autu, a to su sve potrošački krediti kod kojih su kamate visoke. Ja ipak znam u šta sam uložio - kaže naš sagovornik.

Kredite uzima ko nema, a ne onaj ko ima, kaže predsjednik Udruženja penzionera u Goraždu Suljo Bekan.

- Dobar dio penzionera svoje životne potrebe pokriva iz kredita, jer s druge strane nema, a mora od nečega živjeti. Čak dobar dio penzionera, zadužujući se, nastoji pomoći svojoj djeci. 

A to je danas dosta rizično, jer bez obzira jesu li fiksne kamatne stope ili ne, od čega će jesti?! Iznos od 20.000 KM nije veliki, ali kad se rasporedi na period od nekoliko godina, onda se dođe u tešku situaciju - kaže Bekan.

Gomilanje novca

Ekonomski analitičar Igor Gavran pozitivnu vijest vidi u činjenici da javni sektor nije vodeći u rastu zaduženosti, jer se zadužuje i na druge načine.

S druge strane, na depozitnim računima se gomila ogroman novac, pa je ukupan iznos štednje čak 32,65 milijardi KM. Za godinu računi su “deblji” za 2,14 milijardi KM, uglavnom kod dijela stanovništva koje je za godinu deponiralo dodatne 1,43 milijarde. 

Štede i privatna preduzeća, čiji je godišnji rast 830,8 miliona KM, nefinansijska javna preduzeća (96,9 miliona KM), dok su iznosi na računima vladinih institucija smanjeni za 257,4 miliona KM.

Kamatne stope

- Intervencijom na tržištu u smislu ograničavanja visine kamatnih stopa moglo bi se pokušati učiniti da krediti budu povoljniji i tako potaknuti veće zaduživanje privrede i korištenje tih sredstava za investicije. Javni sektor bi za velike infrastrukturne projekte mogao tražiti domaće izvore finansiranja, ali uz sadašnje kamatne stope, to bi predstavljalo opterećenje novim dugovima, a bankama kreiranje novog ekstraprofita. Ili bi se, jačanjem tržišta kapitala u BiH ili emisijom obveznica građanima i privredi, dio novca mogao preusmjeriti iz depozita - dodaje Gavran.