Na današnji dan 2003. godine, tadašnji predsjednik SAD Bil Klinton (Bill Clinton) zvanično je otvorio Memorijalni centar Srebrenica-Potočari, spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida koji je, 11. jula 1995. godine, počinila Vojska RS, predvođena ratnim zločincem Ratkom Mladićem, kojeg je Haški tribunal osudio na doživotnu robiju.

Iste godine, u martu, izvršen je ukop prvih 600 identificiranih žrtava genocida. Sukcesivnim ukopima nekoliko stotina žrtava, svake godine, ovo mezarje je uspostavljeno kao mjesto očuvanja sjećanja na masakr u Srebrenici.

Odluka visokog predstavnika

Odlukom visokog predstavnika Volfganga Petriča (Wolfgang Petritsch) od 25. oktobra 2000. godine, trajno je određena zemljišna lokacija u Potočarima za mezarje i spomen-obilježje onima koji su stradali u julu 1995. godine u genocidu.

Prema ovoj odluci, visoki predstavnik, u skladu s važećim domaćim zakonodavstvom, namjeravao je osnovati fondaciju ili udruženje s ciljem trajnog upravljanja mezarjem i spomen-obilježjem te osiguravanja njihovog prvobitnog finansiranja.

Također, Petričevom odlukom od 10. maja 2001. osniva se Fondacija Srebrenica-Potočari, Spomen-obilježje i mezarje, ustanovljena kao neprofitna organizacija koja ima cilj da izgradi i održava kompleks u znak sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici iz 1995. godine.

Ovom odlukom definirana je uloga Izvršnog odbora i Savjetodavne radne grupe Fondacije. Ured visokog predstavnika koordinirao je rad Izvršnog odbora i Savjetodavne radne grupe.

Prekoputa mezarja nalazi se Fabrika akumulatora - zgrada iz predratnog doba koju je koristio holandski bataljon kao svoje sjedište 1994-1995. godine.

Uredbom visokog predstavnika Pedija Ešdauna (Paddy Ashdown) od 25. marta 2003. godine utvrđeno je da ova lokacija treba pripasti "Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari, spomen obilježje i mezarje".

Zakon o Centru

Odluku čiji sastavni dio je bio i Zakon o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari Spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine donio je 25. juna 2007. godine visoki predstavnik Kristijan Švarc-Šuling (Christian Schwarz-Schilling), kratko prije isteka njegovog mandata.

Ovim zakonom ustanovljen je Memorijalni centar, kao pravni nasljednik ranije formirane Fondacije, sa sjedištem u Potočarima, Općina Srebrenica.

Memorijalni centar radi svakim radnim danom od 8 do 16 sati, a posjetiocima su na raspolaganju dva kustosa i prevodilac.

Sadržaji koji se nude najavljenim grupama uključuje posjetu mezarju, historijski čas (o dešavanjima iz jula '95), posjetu Spomen-sobi i projekciju dokumentarnog filma.

Rođen italijanski novinar i nobelovac Ernesto Teodoro Moneta

1833. - Rođen italijanski novinar i pacifista Ernesto Teodoro Moneta, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1907. Bio je direktor milanskog lista "Il Secolo" i predsjednik Internacionalnog kongresa za mir u Milanu 1906., a u mladosti generalštabni oficir italijanskog revolucionara i borca za ujedinjenje Italije Đuzepea Garibaldija.

1842. - Škotski hemičar i fizičar Džejms Djuar (James Dewar), pronalazač termos-boce, rođen je na današnji dan. Prvi je dobio tečan, a zatim i čvrst vodonik.

1863. - Umro njemački filolog i pisac Jakob Grim (Jacob Grimm), osnivač savremene germanistike, koji je skrenuo pažnju naučnika na narodne umotvorine i narodni jezik. Izučavao je historiju jezika i starije književnosti, probleme mita, bajke i predanja, folklora i prava. Zasnovao je 1852. veliki "Njemački rječnik" i napisao "Historiju njemačkog jezika". Zajedno s mlađim bratom Vilhelmom (Wilhelm) sakupio je i obradio mnoge bajke, poznate djeci širom svijeta.

1878. - Rođen američki pisac Apton Bil Sinkler (Upton Beall Sinclair), autor više romana sa socijalnim temama, političkih i socijalnih spisa u kojima je opisao poraznu sliku kapitalističkog svijeta. Djela: "Džungla", "Metropola", "Kralj ugalj", "Džimi Higins", "Kraj svijeta", "Između dva svijeta", "Aždajini zubi", "Široka je kapija", "Predsjednikov agent", "Svijet koji treba osvojiti", "Predsjednička misija".

Rođena italijanska glumačka diva Sofija Loren

1934. - Italijanska glumačka diva Sofija Loren (Sophia), koja se proslavila u neorealističkim italijanskim filmovima poslije Drugog svjetskog rata, a kao medijski produkt producenta i muža Karla Pontija (Carlo) postala svjetska zvijezda, rođena je na današnji dan. Filmovi: "Napuljsko zlato", "Žene s rijeke", "Hljeb, ljubav i...", "Čočara", "Crna orhideja", "Čežnja pod brijestovima", "Sid", "Dvije žene", "Ključ", "Brak na italijanski način", "Grofica iz Hong Konga", "Suncokret", "Izuzetan dan".

1957. - Umro finski kompozitor Jan Sibelius, čiji je originalni stil inspirisan finskim muzičkim folklorom i narodnim epom "Kalevala". Djela: simfonijska pjesma za orkestar "Finlandija", orkestarske legende "Labud iz Tuonela", "Povratak Lemikainena", uvertira "Karelija", violinski koncert.

1969. - Rođen Davor Dujmović, bosanskohercegovački i jugoslavenski glumac, kome je zauvijek ostao nadimak Perhan, prema ulozi glavnog junaka iz filma „Dom za vješanje“, nakon kojeg je proglašen za jednog od pet najboljih glumaca u Evropi. Davor i njegova partnerka u filmu (Azra) Sinolička Trpkova proglašeni su najboljim glumačkim parom u ex Yugoslaviji. Potom je u prvoj pozorišnoj ulozi igrao kapetana Skota u Sarajevskoj "Mjesečevoj predstavi". Davora su kritičari prilikom svjetskih premjera filmova u kojima je glumio poredili s Dastinom Hofmanom (Dustin Hoffman), glumcem prema kojem bi se pisao i prilagođavao scenarij. Početkom 90-ih ozbiljnije se "navukao" na narkotička sredstava i nekoliko puta se pokušao liječiti, ali bezuspješno. Posljednje mjesece života proveo je u Sloveniju kod djevojke, gdje je, 31. maja 1999., izvršio samoubistvo.

Preminula Fadila Odžaković Žuta, heroina odbrane Sarajeva

1992. - Preminula Fadila Odžaković Žuta, heroina odbrane Sarajeva. Bila je jedna od najhrabrijih žena tokom agresija na BiH, boreći se rame uz rame s vojnicima Armije RBiH za odbranu svog grada od srpskog agresora.

1995. - Okončana vojna intervencija NATO-a u BiH naziva “Operacija namjerna sila” (Operation Deliberate Force). Cilj intervencije bio je da onemogući vojni arsenal Srba u ratu u Bosni i Hercegovini, a koji su prijetili i/ili napadali UN-ove “sigurnosne zone” u BiH. Tokom operacije izvršeno je 3.515 letova protiv 338 ciljeva. Avioni koji su učestvovali u operaciji su letjeli iz vojne baze u Italiji i s američkog nosača aviona Theodore Roosevelt.