Mnogi se danima pitaju koliko košta snimanje filma u Bosni i Hercegovini, s obzirom na javne rasprave između Udruženja rediteljica i reditelja u BiH i Vlade FBiH, na čijem čelu je Nermin Nikšić. 

Reditelji su prije nekoliko dana iznijeli kritike na račun federalne vlasti i stranaka trojke tvrdeći kako su se nadali da će se stanje u kinematografiji popraviti njihovim dolaskom na vlast, ali da je sada još gore zbog manjka budžetskih sredstava namijenjenih za ovu umjetnost.

Finansirate ekipu

Jedno je jasno - jedna cifra se ne može dati kao odgovor. To je za "Dnevni avaz“ pojasnila producentica i profesorica na Akademiji scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu Amra Bakšić-Čamo.

- Ako govorimo o dugometražnom igranom filmu, onom većinski bosanskom, budžet mu moze biti več od 50.000 eura, čak i manje, 40.000 eura, a ići do 5, 6 miliona eura. Cijena zavisi od mnogo toga, kakav ste scenarij napisali, ko je reditelj, kako na vas gleda tržište... Možete recimo imati film koji će se snimiti film u jednoj sobi sa dva glumca, a koštat će 12 miliona, zato što su glumci koštali po četiri miliona. Nije sat filma metar drva - poručila je Bakšić-Čamo.

Naglasila je da na cijenu filma prvenstvo utječe scenarij, odnosno kakva je ideja tog projekta i o čemu se radi.

- Naravno, nije isto ako hoćete da radite priču iz 19. vijeka u Sarajevu u eksterijerima, a mi nemamo studio. To bi bilo izuzetno skupo. Tu su i pitanja kako je napisan scenarij, koliko je širok, koliko glumaca ima, koliko specijalnih efekata, da li je ratni, savremeni... Nije samo scenarij ono što finansirate, već i cijelu ekipu, prvenstveno reditelja, a onda i glumce, producente, produkcijsku kuću... Svi oni nose vrijednost i na osnovu te vrijednosti vi možete dobiti na tržištu - kazala nam je Bakšić-Čamo.

Dodala je da veliku ulogu igraju i prethodni filmovi koji su rađeni, koliko su oni bili uspješni, koliko ih je ljudi gledalo, da li su bili uspješni u kinima ili na festivalima.

- Jedan film, isti scenarij, za dva različita reditelja imat će drugačiju cijenu. Onda imate reditelje koji vole polako raditi, kao i one koji rade jako brzo. A budžet ovisi i o brzini snimanja. Veoma je teško to reći - istaknula je producentica.

Naglasila je da je scenska tehnologija danas skupa, ali barem dostupna, zbog čega se korištenje tehnologije ne razlikuje mnogo u visokobudžetnim i niskobudžetnim filmovima.

- Evo, Danis Tanović u svojoj karijeri ima dugmetražne igrane filmove koji su između 40.000 i 10 miliona eura, jedan reditelj. Dakle, konkretni odgovor na pitanje koliko košta film ne postoji. Ne može se reći Fondacija za kinematografiju treba da da milion, dva ili sedam miliona, već mora da uzme u obzir sve ono gore pomenuto - kazala nam je Bakšić-Čamo.

Prisiljeni na koprodukcije

BiH radi mnogo koprodukcija, često jer je prisiljena, jer drugačije ne bi mogla finansirati film. Bakšić-Čamo ističe da su koprodukcije bile način 2000-ih godina, kada je rasla bh. kinematografija, jer je tako bilo jednostavnije doći do novca.

- A i ljudi su htjeli da vide šta BiH kaže o svojoj prošlosti. Mi se, nažalost, nismo puno odmakli, kao društvo imamo probleme kao prije 30 godina, a način finansiranja u Evropi se dosta promijenio. Sada se filmovi finansiraju u velikoj mjeru uz pomoć poticaja koji se daju na osnovu uloženog novca. U našem slučaju to ima samo u Kantonu Sarajevo - rekla je Bakšić-Čamo.

Na pitanje kako nas onda vidi za deceniju, odgovorila je „kao malu zemlju s malim brojem vrhunskih profesionalaca, gdje ljudi dolaze da rade specifične teme i s ljudima koji za relativno malo mogu napraviti relativno puno“.

Reditelj Dino Mustafić o brojkama nije govorio, ali je također istakao da budžet filma ovisi o scenariju i priči koja se želi snimiti.

- Sadržaj filma diktira iznos novca koji je potreban za realizaciju. Naša praksa je daleko od regionalnih i evropskih parametara, uglavnom snimamo filmove koji traže koprodukcijske partnere iz regiona i Evrope kako bi mogli zaokružiti finansijsku konstrukciju. 

Kinematografska djelatnost i audio-vizuelni sektor je ozbiljna identitetarna kategorija modernih država koje njeguju, razvijaju i educiraju svoje stanovništvo za filmsku umjetnost. Ujedno, to je i kreativna industrija koja uložena sredstva vraća desetostruko u materijalnim pokazateljima, a drugi dio je neiskaziv kulturološki i duhovni benefit svake zajednice koja drži do filmske kulture - poručio je Mustafić.

Nemamo ostvarenje o opsadi Sarajeva

Bakšić-Čamo je naglasila da danas nemamo mnogo filmova o opsadi Sarajeva, jer je sada preskupo da se on snimi.

- Imamo "Savršeni krug“, koji je snimljen neposredno nakon opsade, ali danas je to veoma skupo za rekreiranje. Ako su nama značajne nacionalne teme, morali bi napraviti značajne investicije. Ako hoćemo ekranizirati velike bh. romane da vidimo na TV-u, naprimjer, seriju „Derviš i smrt“, moramo investirati. Tako nastaje kulturni proizvod i identitet jednog društva. Ja, kao profesorica, mogu reći da se osjeti razlika nakon što je je počelo snimanje domaćih serija, i to nakon 3 godine - imamo generacije koje upisuju Akademiju i prvi put imaju neke domaće reference - kazala je producentica.

Posebno je naravno pitanje - kako ocijeniti da li je film uspješan ili neuspješan I na to utiče mnogo faktora I postoje različita mjerila, kazala je Bakšić-Čamo.