NA DANAŠNJI DAN

Džemal Hadžiabdić, jedan od najboljih fudbalera Veleža svih vremena, slavi 71. rođendan

Danas je četvrtak, 25. juli/srpanj 2024. godine, do kraja godine preostalo je još 160 dana

Džemal Hadžiabdić. fkvelez.ba

I.P.

25.7.2024

Na današnji dan 1953. godine, u Mostaru je rođen Džemal Hadžiabdić, jedan od najboljih bivših fudbalera Veleža. Svoje prve fudbalske korake je napravio s ekipom u popularnim mahalama, a onda slijede pioniri Veleža i sve ostale omladinske selekcije.

Za prvi tim Veleža odigrao je prvu utakmicu u Mostaru 1971. godine protiv banjalučkog Borca, a dres Veleža je nosio punih deset godina. U tom periodu je odigrao više od 400 utakmica, igrajući s Bajevićem, Marićem, Vladićem, Topićem, Vukojom, Vahidom i Salemom Halilhodžićem, Kanom Čolićem, Borom Primorcem, Peceljem, Vukojom, Cekom Ledićem, Kvesićem, Bracom Glavovićem, Aleksandrom Ristićem. Ta generacija nije bila prvak, ali je ostala upamćena kao jedna od najvećih Veležovih, ona koja je igrala najljepši fudbal u SFR Jugoslaviji.

Popularni Čorba

U dresu reprezentacije SFR Jugoslavije debitovao je u Zagrebu, 26. septembra 1974. godine, protiv selekcije Italije. Za Jugoslaviju je odigrao 21 utakmicu, ali nije igrao na SP 1974. godine zbog povrede.

Popularni Čorba je otišao u Swansea City 1981. godine. S ovom ekipom je stigao do Division One, danas Premiershipa. Na klupi je sjedio Toshak, a na terenu su gospodarili Hadžiabdić, Rajković, Stevenson, Griffiths, Curtis, Evans, James. Swansea je deset kola bio prvi, na kraju je završio kao šesti, ali je idila trajala još jednu sezonu.

Po završetku igračke karijere, Džemal je kao trener počeo u Veležu. Kao izbjeglica u ratnom periodu je otišao u Katar. I tamo je ostavio dubok trag, vodio je selekciju Katara, a malo je nedostajalo da se plasira na Svjetsko prvenstvo.

Semjuel Tejlor Kolridž. dereta.rs

Umro engleski pisac Semjuel Tejlor Kolridž

1834. - Umro engleski pisac Semjuel Tejlor Kolridž (Samuel Taylor Coleridge), jedan od najznačajnijih engleskih književnih kritičara i romantičarskih pjesnika. Pod utjecajem njemačke idealističke filozofije zastupao spiritualno i religiozno tumačenje života, nasuprot engleskoj empirističkoj filozofiji. Djela: poeme "Kristobela", "Kublaj Kan", zbirka pjesama "Lirske balade" (s Vilijamom Vordsvortom), kritike "Predavanja", "Biographia literaria".

1894. - Rođen Gavrilo Princip, atentator na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda (Frantz) u Sarajevu 1914. godine. Atentat je bio povod za početak Prvog svjetskog rata.

1894. - Američki filmski glumac Volter Brenan (Walter Brennan), vjerovatno najčuveniji epizodista svjetske kinematografije, rođen je na današnji dan. Glumio je u više od sto filmova, a više puta je dobio nagradu Oskar. Filmovi: "Zapadnjak", "Imati i nemati", "Narednik Jork", "Frankeštajnova nevjesta", "Furija", "Dođi i uzmi", "Kentaki", "Moja draga Klementina", "Crvena rijeka", "Rio Bravo".

1909. - Francuski pilot Luj Blerio (Louis Blériot) prvi preletio avionom kanal La Manš. Razdaljinu od 40 kilometara od Lebaraka kod Kalea do Dovera preletio je za 37 minuta.

1917. - Nizozemka Margareta Gertruda Cele (Margaretha Geertruida Zelle), poznata kao Mata Hari, osuđena je na smrt pod otužbom da je špijunirala za Nijemce tokom Prvog svjetskog rata.

Ljupka Dimitrovska. Facebook

Rođena Ljupka Dimitrovska, hrvatsko-makedonska pjevačica

1946. - Rođena Ljupka Dimitrovska, hrvatsko-makedonska pjevačica zabavne muzike i šlagera na prostorima bivše SFR Jugoslavije, tokom 1970-ih i ranih 1980-ih godina. Njen prvi album “Ljupka” objavljen je 1975. Poslije toga objavila je mnoštvo albuma i singlova. Bila je također vrlo popularna i u Čehoslovačkoj i Istočnoj Njemačkoj. Od 1968. do 2006. godine bila je supruga Nikice Kalogjere, poznatog hrvatskog kompozitora zabavne muzike, koji je autor njenih najvećih hitova. Veliki dio svojih nacionalnih i internacionalnih hitova ostvarila je u duetu s Ivicom Šerfezijem. Dimitrovska je učestvovala na Jugoviziji 1970. s pjesmom "Bay, bay" s kojom je osvojila 6. mjesto.

1984. - Sovjetski kosmonaut Svetlana Savickaja izašla iz svemirskog broda "Sojuz-12" i postala prva žena koja je "kročila u otvoreni kosmos".

1986. - Umro američki filmski režiser italijanskog porijekla Vinsente Mineli (Vincente Minnelli), dobitnik Oskara za film “Gigi”, 1958. godine. Ostali filmovi: "Madam Bovari", "Amerikanac u Parizu", "Žeđ za životom", "Čaj i simpatija", "Kismet", "Kuća na brdu", "Zvona zvone", "Grad iluzija", "Neki su dotrčali", "Diži zavjesu”. Kritičari ga često nazivaju ocem modernog mjuzikla. Supruga mu je bila poznata holivudska glumica Džudi Garland (Judy Garland), a kćerka Liza Mineli, jedna od najboljih američkih pjevačica i glumica, također dobitnica Oskara.

2011. - Preminuo kiparski režiser Majkl Kakojanis (Michael Cacoyannis), koji je svjetsku slavu stekao filmom "Grk Zorba" 1964., za koji je dobio tri Oskara, a glavnu ulogu odigrao Entoni Kvin (Anthony Quinn). Kakojanisov film "Elektra" iz 1962., u kojem je igrala Irena Papas, bio je nominovan za Oskara za najbolji film van engleskog govornog područja, a dobio je dvije nagrade u Kanu. Posljednji Kakojanisov film je "Višnjik" iz 1999. godine.

2016. - Umro Slobodan Novak, hrvatski prozaik, romanopisac, esejist i akademik. Drugi svjetski rat proveo je u partizanima, što je kasnije ironijski opisao u autobiografsko-esejističkim zapisima “Digresije” (2001.) i “Protimbe” (2003.). Radio je kao lektor i korektor, dramaturg u HNK u Splitu, te kao novinar i urednik u izdavačkim kućama. Od 1995. do 1999. godine bio je voditelj Odsjeka za povijest hrvatske književnosti pri HAZU. Godine 1999., Slobodan Novak proglašen je počasnim građaninom grada Raba.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.