U historijskom vremenu disolucije bivše Jugoslavije, 29. februar i 1. mart 1992. godine imaju ogroman značaj, a dani u kojima je dvije trećine građana ove zemlje glasalo za nezavisnu i suverenu BiH predstavljaju kontinuitet obnove i uspostave državnosti naše zemlje iz Drugog svjetskog rata.
Ovo je za "Avaz" izjavio akademik Mirko Pejanović, univerzitetski profesor i bivši član Predsjedništva RBiH, koji naglašava da se radi o jednom od najvažnijih događaja u historiji ove zemlje.
Samostalnost i međunarodno priznanje
SFRJ je bila u fazi nestajanja, podsjeća, što je potvrđeno i mišljenjem Badinterove Arbitražne komisije pri Međunarodnoj konferenciji za Jugoslaviju. Ona je u slučaju BiH dala uvjet na koji način naša zemlja može krenuti ka samostalnosti i međunarodnom priznanju.
- Vrlo važno je nekoliko momenata iz tog mišljenja. Jedan je da BiH nema sporova niti pretenzija prema svojim susjedima. Drugo je da BiH može pristupiti organizaciji referenduma o budućnosti države, ako se organizuje referendum na kojem će učestvovati svi građani, bez razlike. To je važno istaći jer to je bio referendum građana, bez razlike na njihovu pripadnost, etničku, nacionalnu, bilo kakvu. Posljednji uslov je bio da referendum bude izveden pod međunarodnom kontrolom. To je i urađeno. Evropska zajednica je osigurala 600 posmatrača na 16 punktova, a šef tima kasnije je napisao izvještaj u kojem pozitivnim i demokratskim ocijenio odvijanje referendumskog procesa - dodaje Pejanović.
Sjeća se da su u tim danima incidenti i prvi sukobi već zabilježeni na jugu i istoku države, a i samo odvijanje referenduma za nezavisnost BiH pokušavalo se spriječiti u pojedinim dijelovima BIH.
- Bila je direktna opstrukcija od strane SDS-a, koja je pod vodstvom Radovana Karadžića sva bila okrenuta projektu Slobodana Miloševića, a to je proširena ili velika Srbija. Tad se to zvalo Savezna Republika Jugoslavija – ističe Pejanović.
Pitanje na referendumu
Na unutrašnjem planu postignut je konsenzus vladajućih stranaka SDA i HDZ-a i pet opozicionih – SDP-om, Savezom reformskih snaga, MBO, Liberalnom strankom i Demokratskim socijalističkim savezom, o raspisivanju referenduma. Pejanović značajnim smatra i podsjećanje na refrendumsko pitanje: “Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine - Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive“, koje smatra kontinuitetom odluka sa Prvog i Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a.
- Iako su okolnosti bile vrlo složene, građani su se odazvali u visokom procentu, 64 posto od ukupnog broja upisanih u birački spisak, a više od 99 posto se pozitivno izjasnilo prema referendumskom pitanju. To je stvorilo osnovu za međunarodno priznanje BiH. Ovdje su građani pokazali masovnu zainteresovanost, da imaju svijest o sebi i svojoj domovini i značaju njihove države za njihovu budućnost, ali i pripadnost tradiciji antifašizma na čijim temeljima je i nastala moderna BiH u Drugom svjetskom ratu. Mnogi su se morali upitati kako je u tim uslovima refrendum mogao biti tako uspješno izveden, a građani su na taj način nadišli sve sporove koji su se eventualno mogli javiti između političkih stranaka – dodaje Pejanović.
"To je naša budućnost"
Bez obzira na sve što je uslijedilo, dan kada su građani ove zemlje svojim glasovima oblikovali status nezavisne i suverene države, treba slaviti, tvrdi Pejanović, jer 1. mart 1992. stvorio je preduvjete opstanku države, ali i njenim današnjim integracijama u zajednicu evropskih naroda.
- Sad se puno diskutuje o otvaranju pregovora o članstvu u EU, a to svakako ne bi došlo na red da tada nismo postigli takav status države BiH. Svi građani BiH su pozvani da sa svoje ljudske, građanske i profesionalne doprinose razvoju svoje zemlje i mira u njoj, ali i postizanju članstva u euroatlanstkim institucijama. To je naša budućnost i to je ono što će svakom građaninu donijeti boljitak. Rat nas je udaljio od svega, i od vlastitih života, a ne od funkcionisanja države i svega što pripada normalnom životu, ali postupno se grade demokratske institucije na svim nivoima. U martu očekujem odluku Evropskog vijeća o početku pregovora o članstvu. Mislim da će ovaj put, uz pritisak koji je izvršen na sve naše lidere i stranke većine, uz svijest članica EU da su se geopolitički uslovi bitno izmijenili i da oni direktno utiču na daljnja kretanja u BiH, naša zemlja dobiti pregovore i da će to značiti novi ZAVNOBiH u novim uslovima – zaključuje akademik Mirko Pejanović.
