Na današnji dan 1995. godine, nakon trosedmičnih pregovora u bazi zračnih snaga Wright-Patterson u Dejtonu, u SAD, Alija Izetbegović, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević, tadašnji predsjednici BiH, Hrvatske i Jugoslavije, parafirali su Opći okvirni sporazum za mir u BiH ili Dejtonski mirovni sporazum o ustrojstvu Bosne i Hercegovine nakon rata 1992.-1995.
Sporazumom je okončan rat u Bosni i Hercegovini, a sadrži i Ustav BiH, koji je donesen voljom strana koje su potpisale Sporazum, uz prisustvo glavnog američkog pregovarača i posrednika Ričarda Holbruka (Richard Holbrooke) te generala Veslija Klarka (Wesley Clark).
Službeno potpisivanje Sporazuma upriličeno je u Jelisejskoj palači u Parizu, 14. decembra 1995. godine. Francuska je čuvar originala Dejtonskog sporazuma.
1694. - Rođen francuski filozof, pisac i historičar Fransoa Mari Arue (François Marie Arouet), poznat kao Volter, saradnik prosvjetiteljske "Enciklopedije". Najpoznatija djela: "Kandid", "Zadig", "Mikromegas", "Djevica orleanska", "Ogled o običajima i duhu nacija", "Istorija Karla Dvanaestoga", "Edip", "Brut", "Zaira", "Cezar", "Nanina", "Rasprava o čovjeku"...
1768. - Rođen Fridrih Šlejermaher (Friedrich Schleiermacher), njemački filozof, teolog i profesor, jedan od najznačajnijih predstavnika protestantske teologije i utemeljitelj savremene filozofske hermeneutike. Od 1804. do 1807. Šlejermaher je radio kao profesor na Univerzitetu u Haleu, a 1810. bio je jedan od utemeljitelja Univerziteta u Berlinu.
1811. - Umro njemački književnik Hajnrih fon Klajst (Heinrich von Kleist), izdavač časopisa „Phobus“ u Drezdenu i „Berliner Abendblater“ u Berlinu. Pisao je drame, tragedije s antičkim motivima, patetične patriotske komade. Njegova komedija u slobodnim stihovima „Razbijeni vrč“ jedno je od najboljih djela njemačke romantike.
1844. - Rođen srpski ljekar, pisac i političar Vladan Đorđević, član Srpske kraljevske akademije, osnivač Srpskog ljekarskog društva i Srpskog društva Crvenog krsta. Napisao je više romana, putopisa i pripovijedaka.
1871. – Mozes Gal (Moses Gale) patentirao upaljač.
1877. – Tomas Edison (Thomas) objavio pronalazak fonografa, mašine za bilježenje i reprodukciju zvuka.
1898. – Pjer (Pierre) i Marija Kiri (Marie Curie) u saradnji s Gustavom Bemontom (Gustave) otkrili hemijski element radij.
1902. - Rođen srbijanski slikar Marko Čelebonović, profesor Akademije likovnih umjetnosti u Beogradu, diplomata, generalni sekretar Saveza likovnih umjetnika Jugoslavije i doživotni predsjednik Međunarodnog udruženja likovnih umjetnika. Bio je član likovnih grupa "Oblik" i "Dvanaestorica". Snažno je utjecao na generacije mlađih slikara.
1902. - Rođen američki pisac Isak Baševis Singer (Isaac Bashevis Singer), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1978. godine. Smatra se najznačajnijim modernim piscem na jidišu, mada se njegova dela pojavljuju isključivo u engleskom prevodu ("Rob", „Satana u Goraju“, „Mađioničar iz Lublina“).
1937. - Osnovana Muzička akademija u Beogradu koja je 1973. dobila status fakulteta.
1945. - Rođena američka glumica Goldi Havn (Goldie Hawn) koja je osvojila Oskara 1969. godine za ulogu u filmu "Kaktusov cvijet".
1981. - Umro srbijanski pisac i historičar umjetnosti i književnosti Milan Kašanin, koji je prije Drugog svjetskog rata bio direktor Narodnog muzeja u Beogradu i Muzeja kneza Pavla, a poslije rata Galerije fresaka. Najpoznatija djela: pripovijetke "Jutarnja i bdenja" i "Zaljubljenici", roman "Pijana zemlja" i studija "Srpska književnost u Srednjem veku".
1985. - Preminuo Ivo Serdar, jugoslavenski i hrvatski filmski i pozorišni glumac. Diplomirao je na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Isprva je bio član pozorišta u Varaždinu i zagrebačke Komedije, a od 1966. igrao je u zagrebačkom HNK-u. Često je glumio na televiziji, uglavnom komične uloge, a nastupao je i na filmu ("Crne ptice", "Slučajni život", "Snađi se druže"). Otac je glumca Igora Serdara.
