U izvještaju o investicijskoj klimi u Bosni i Hercegovini koji je objavio američki State Department upozoreno je na kompliciran i nesiguran sistem. Izvještaj je objavljen nedugo nakon što je specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabriel Eskobar (Escobar) svjedočio pred Pododborom komiteta za vanjske poslove.

Strana ulaganja

U izvještaju se navodi da je BiH otvorena za strana ulaganja, ali da bi uspjeli, investitori moraju prevladati značajne izazove uključujući endemsku korupciju, složene zakonske/regulatorne okvire i strukture vlasti, netransparentne poslovne procedure, nedovoljnu zaštitu imovinskih prava i slab pravosudni sistem pod neprikladnim utjecajem etnonacionalističkih stranaka i njihovih pokroviteljskih mreža.

Međutim kao posebnu poteškoću izdvajaju i odnos države prema poslodavcima.

- Poslodavci nose težak teret prema vladama. Pored plata zaposlenika, poslodavci moraju doprinositi 69 posto neto plaće svakog zaposlenika u Federaciji i 52 posto u RS-u za zdravstveni, nezaposlenički i penzijski sistem. Zakoni o radu i penzijama također odbijaju investitore, a značajne reforme su zapale u zastoj. Iako su poreske stope na dobit pravnih lica u dvama entitetima i Brčko Distriktu sada usklađene na 10 posto, zahtjevi za registraciju poslovanja nisu usklađeni.

RS ima vlastite zahtjeve za registraciju koji se odnose na cijeli entitet. Svaki od deset kantona Federacije ima različite poslovne propise i administrativne postupke koji utječu na kompanije. Pojednostavljivanje i pojednostavljivanje ovog okvira su od suštinskog značaja za postizanje konkurentnog investicijskog okruženja. 

Reforme Evropske unije ciljaju na promjene koje bi trebale poboljšati investicijski ambijent, razjašnjavanjem i pojednostavljivanjem regulative i postupaka, dok se smanjuju naknade s kojima se suočavaju poslovne subjekte na entitetskoj, kantonalnoj i općinskoj razini, ali nedostatak političke volje je zaustavio čak i najosnovnije reforme - navodi se u izvještaju.

Tako da jedan od bitnih stvari koje mogu popraviti biznis klimu u BiH mogu biti i izmjenama i dopune Zakona o doprinosima i o porezu na dohodak, koje je u paralmentaru procedure uputilo Udruženja poslodavaca FBiH.

Ovim privremenim izmjenama zakona bi omogući poslodavcima, da povećaju platu do 400 KM, ali da sa druge strane vlast taj povećani dio plate ne optereti uplatom doprinosa i poreza na dohodak. 

Odnosno da se porez i doprinosi u oblasti PIO-a, budu smanjeni sa 17 posto na 11 posto, ali samo da ovaj dio povećane plate. Očigledno da su i State Departmentu i Udruženja poslodavaca FBiH prepoznali isti problem, dok su se parlamentarci o ovo oglušili, prenose Vijesti.ba.

Pravni okvir

Općenito prema izvještaju pravni okvir u BiH ne diskriminira strane investitore.

- Međutim, zbog visoke razine korupcije, strani investitori mogu biti značajno u nepovoljnom položaju u odnosu na utemeljene domaće kompanije i neke strane investitore, poput PRC-a, koji imaju formalnu ili neformalnu podršku od različitih razina vlasti u BiH – navodi se u izvještaju.

U izvještaju se kao problem navode i poduzeća u vlasništvu države. Oni naglašavaju da Bosni i Hercegovina nema državna preduzeća na nacionalnoj razini, ali na podnacionalnoj razini (u dva entiteta i deset kantona) postoji više od 500 preduzeća u vlasništvu vlade (GOE- government-owned enterprises).

- Općenito, GOEs upravljaju upravni odbori koji su pod kontrolom političkih stranaka, što povećava mogućnosti za korupciju i neefikasno upravljanje preduzećima. Ova GOEs zapošljavaju oko 80.000 ljudi, što čini 11 posto ukupnog zaposlenja, i često se zloupotrebljavaju od strane političkih stranaka kao dio njihovih obimnih mreža patronata. 

Mreža patronata ponekad se proteže i na nabavku roba i usluga od GOEs-a. GOEs dominiraju određenim sektorima, uključujući telekomunikacije, električnu energiju, rudarstvo, transport i obranu, i posjeduju oko 40 posto fiksnih sredstava u zemlji. Javno dostupni podaci o GOEs su nepotpuni - naglašeno je u izvještaju.

Zanimljivo je što je o ovoj temi u BiH do sada jedino govorio Šef EU Delegacije Johannom Sattlerom. Koji je u jednom svom javnom nastupu izjavio da "imate još uvijek 500 preduzeća iz Titovog doba koje predstavljaju teret za budžete, a i dalje su pod upravom političkih subjekata.

U izvještaju još stoji da privatne kompanije mogu konkurirati državnim preduzećima pod istim uslovima i uvjetima što se tiče udjela na tržištu, proizvoda/usluga i poticaja. Međutim, kako oni u izvještaju navode u praksi, državna preduzeća imaju prednost nad privatnim preduzećima, posebno u sektorima kao što su telekomunikacije i električna energija.

Teret za vladu

- Gdje su državna preduzeća tradicionalno imala gotovo monopol i sposobna su utjecati na regulatorne organe i sudove u svoju korist. Državna preduzeća u ovim sektorima posjeduju infrastrukturu i optužena su od strane privatnih konkurenata da naplaćuju nekonkurentske cijene za korištenje te infrastrukture. Korporativno upravljanje većine državnih preduzeća je slabo i nije usklađeno s međunarodnim standardima. Iako neka državna preduzeća u sektorima telekomunikacija, električne energije i obrane ostvaruju profit, mnoga od preostalih državnih preduzeća su bankrotirala ili su pred stečajem i predstavljaju rastući teret za vladu. 

U mnogim slučajevima, vlade subvencioniraju slabo performirajuća državna preduzeća. Nijedno državno preduzeće ne posluje međunarodno, iako neka izvoze van zemlje – stoji u izvještaju.