Andreas Ernst u komentaru za Neue Zurcher Zeitung (NZZ) piše kako Milorad Dodik, lider SNSD-a i predsjednik bh. entiteta RS ponovo prijeti separatizmom, ali ovaj put njegove planove treba shvatiti ozbiljno.
- Milorad Dodik, predsjednik entiteta u BiH, ponovo planira otcjepljenje od države. Uradio je to bezbroj puta. Ali ovog puta je važno da se pažljivije sasluša šta Dodik govori – a prije svega da se pažljivije pogleda šta radi. Jer, eskalacijom problema oko Kosova, pogoršali su se i okvirni uslovi za Bosnu - piše švicarski list.
- Dodik govori o organizovanju referenduma prije kraja ove godine - piše NZZ i podsjeća da je „skupština RS-a 2021. također preduzeo prve korake u tom pravcu.
Ali ruska invazija na Ukrajinu u februaru 2022. je zakočila Dodikove planove. Dodik je primijetio da u EU i SAD-u postoji nulta tolerancija za eksperimente na Zapadnom Balkanu. Njegov manevarski prostor se brzo smanjio na nulu”.
- Šta se od tada promijenilo, da Dodik ponovo stavlja na sto referendum - pita se autor i odmah potom kaže da to sigruno „nije neka teška kriza u Bosni”.
- Nije država u krizi, već Dodikova vladavina. U jesen 2022. pobijedio je za dlaku. Neizvesno je da li bi mogao da ponovi taj uspjeh. Dvije decenije je krojio politiku države i za to vrijeme pomogao sebi i svojoj porodici da dođu do ogromnog bogatstva. Mnogi građani su ga jednostavno siti. Dakle, samoiscenirana kriza odgovara kontroverznom ‘ocu’ zemlje”.
- Pored toga ima i nešto drugo: Sukob Srbije i Kosova ulazi u završnu fazu - smatra Andres Ernst.
Dodaje da je svima u suštini jasno da će Beograd prije ili kasnije morati da prihvati nezavisnost svoje bivše pokrajine.
Kriza bi odgovarala Vučiću
- Bar de facto. Dakle, kriza u Bosni i Hercegovini odgovarala bi i predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću. Ponovo bi mogao da se predstavi kao garant stabilnosti i vjerovatno ponovo da odloži priznanje Kosova. Osim toga, Vučić bi ponovo mogao da pokrene srpsko pitanje: po Vučićevoj računici, ako izgubimo Kosovo i tamošnje Srbe, onda bi trebalo da budemo obeštećeni teritorijom bosanskih Srba.
Autor zatim objašnjava, „da je ta ideja, konkretno – razbijanje Bosne i Hercegovine, izuzetno opasna. Njeno sprovođenje bi vjerovatno dovelo do rata. Ipak, očigledno da ovakvi misaoni eksperimenti ponovo uživaju izvjesno prihvatanje među diplomatama sa Zapada”.
Oštro suprotstavljanje
- EU treba da se tome oštro suprotstavi - smatra Ernst i nastavlja: „Ali ne slanjem više vojske u Bosnu, kako zahtjevaju britanski parlamentarci. A ne ni tako što visoki predstavnik donese mjere koje zbog nedostatka legitimiteta i autoriteta ne može da sprovede”.
Na kraju komentara NZZ piše: „Jer još jednom: nije Bosna u krizi, nego Dodik. On lično mora biti sankcionisan. Zabrana putovanja u EU i istraga o njegovoj finansijskoj situaciji bili bi razuman početak. A Vučiću mora biti jasno: gubitak Kosova ne može da se nadoknadi Bosnom”.
