Za razliku od RS, koja grca u dugovima, Federacija se danas uistinu čini daleko uspješnijim entitetom, ako se može smatrati uopće nekim uspjehom biti bolji od manjeg entiteta.

Naime, budžet većeg entiteta je u blagom suficitu, a ukupno iznosi čak 6,7 milijardi KM (na šta treba dodati kantonalne). Prosječna neto plaća u FBiH u 2023. dostigla je 1.265 KM, BDP posljednjih godina kontinuirano raste, kao i zaposlenost.

Ekonomski rast

Svi ovi trendovi razlozi su što Novalić, ali i propagandna mašinerija SDA posljednjih mjeseci uporno tvrde da su načinili neke izuzetne ekonomske poteze u većom entitetu. Ipak, nešto bi se drugačiji zaključak mogao izvući ako bi se sagledala šira slika.

Tako se, nakon što je konačno, poslije osam godina, maknut s pozicije premijera, Novalić još jednom odlučio pohvaliti svojim ekonomskim rezultatima, poredeći ih s onima koje je imao Nermin Nikšić kao premijer od 2011. do 2015. godine.

Uistinu, ekonomska situacija u FBiH danas je puno bolja nego što je onda bila. Iako se Vlada FBiH i ne može baš pohvaliti naročitim uspjesima, ne treba smetnuti s uma da je ona uspostavljena u jeku svjetske ekonomske krize, kada je čitav svijet bio u stagnaciji ili vrlo sporom rastu.

Iako je BiH u proteklom periodu rasla, treba imati na umu da je ona mala i otvorena ekonomija, najvećim dijelom zavisna od makroekonomskih kretanja. 

A u tom pogledu Bosna i Hercegovina ostvaruje rezultate koji su u regionalnom prosjeku. Tako je 2019. godine BiH imala drugi najniži rast u regionu (2,8), 2020. imala je drugi najmanji pad od 3 posto (poslije Srbije, koja je imala samo 1 posto), 2021. četvrti najveći rast poslije Albanije, Kosova i Crne Gore. Godina 2022. bila je najuspješnija za našu zemlju. U ovoj godini smo rasli 4 posto, a bolja je bila samo Crna Gora, koja je imala 7 posto.

Dakle, kao što se iz priloženog može vidjeti, BiH nije ostvarivala nikakve naročite rezultate u odnosu na okruženje. No, da li bi rezultati bili gori bez djelovanja Fadila Novalića?

Malo urađeno

Teško je reći, s obzirom na to da je on za svojih osam godina mandata uradio vrlo malo toga.

S izuzetkom novog Zakona o radu, Novalić je uradio vrlo malo toga na provođenju reformi i donošenju mjera koje godinama zahtijevaju i privrednici i ekonomisti.

Od velikog paketa koji je najavljivan kroz „reformsku agendu“ na kraju je učinjeno malo toga. U BiH nije bilo racionalizacije, modernizacije i smanjenja administracije. Vrlo malo ili gotovo ništa je urađeno na procesu olakšavanja regulacija za poslovanje u BiH. 

Primjerice, na Indeksu lakoće poslovanja Svjetske banke Bosna i Hercegovina je na 186. mjestu od 190 zemalja svijeta. Gotovo ništa nije urađeno ni na restrukturiranju državnih kompanija koje su većinom u katastrofalnom stanju. Gradnja autoputeva koja je bila u punom zamahu u vrijeme prve vlade Nermina Nikšića za vrijeme Novalića gotovo je potpuno stala.

U konačnici, u jeku Covid krize Vlada FBiH je među posljednjima djelovala i gotovo ništa konkretno nije učinila na olakšavanju krize. Jedina stvar koja se kod Novalića može istaći kao pozitivnija je ta što je budžet FBiH i njegove finansije držao stabilnima. Uzimajući sve u obzir, možemo reći da je Federacija BiH rasla uprkos, prije svega zaslugom efikasnosti realnog sektora, a ne zahvaljujući Novaliću.

Povećanje poreza

Porezna reforma, koju su ekonomisti često isticali kao jednu od najbitnijih mjera, izostala je, a pratilo ju je nekoliko neuspješnih pokušaja „reformi s neutralnim efektom“, gdje se smanjenje doprinosa pokušavalo kompenzirati dizanjem čitavog niza nameta s druge strane.

No, zato je uspio uvesti porez na topli obrok.