Jan Hero, opunomoćenik Vlade Slovačke Republike za romske zajednice, proveo je nekoliko dana u službenoj posjeti našoj zemlji. Kako je Hero istakao u intervjuu za „Dnevni avaz“, tokom posjete održao je brojne sastanke s bh. zvaničnicima, nevladinim organizacijama i pripadnicima romske zajednice u BiH.
- Tokom moje radne posjete sam htio steći kompletnu sliku o uvjetima života Roma u BiH. I zato sam imao priliku da se susretnem sa širokim spektrom partnera, od predstavnika državnih organa, predstavnika kantona i lokalne samouprave. Imao sam priliku da posjetim predstavnike nevladinih organizacija, vjerskih zajednica i, što je bilo za mene najbitnije, to su bili susreti s mladim Romkinjama i Romima. Pružanje podrške njima najveća je poruka koju želim da pošaljem iz BiH. To je glavna tema moje posjete.
Posebno me obradovalo kad mi je ministar za ljudska prava i izbjeglice Sevlid Hurtić lično potvrdio da će biti izdvojena finansijska sredstva za implementaciju finansijskog plana za inkluziju Romkinja i Roma. Mi smo se s ministrom usaglasili da, ako hoćemo da implementiramo ova sredstva i ako će to imati efekt u društvu, onda je potrebno više aktivizirati i uključivati Rome u procese odluka u društvu. Jasno mi je da u ovoj državi to nije baš jednostavno, uglavnom zbog kompliciranog administrativnog uređenja, ali svi oficijelni partneri s kojima sam razgovarao potvrdili su mi da je njima u interesu da Romi participiraju. Ja želim da novo Vijeće ministara iskoristi ovaj momentum i pokaže odgovornost - kazao je Hero.
Složena situacija
Iz Vaše perspektive, kakvo je stanje romskih zajednica u BiH, koji su najveći izazovi s kojima se suočavaju?
- Situacija romske manjine u državi je složena, ali mislim da je to jedna od velikih tema u mnogim zemljama, kao i u zemljama EU. Iako smo u Slovačkoj posljednjih godina postigli u vezi s ovim pitanjima zaista veliki napredak, još imamo nekoliko oblasti kojima moramo posvetiti posebnu pažnju. To je, naprimjer, pitanje stambenog zbrinjavanja, edukacije, zdravstva i zapošljavanja. Također, moramo uložiti više truda u radu na rješavanju diskriminacije, da je odstranimo. Slično to vidim i u BiH.
To su mi potvrdili i lokalni aktivisti koji su ukazali na nedovoljan broj Roma, uglavnom romskih žena i mladih ljudi u državnim institucijama. Također, kao veliki izazov vide prevenciju trgovine ljudima i prinude na zaključenje brakova koji nemaju s romskom kulturom nikakve veze. Jedan od problema je i edukacija, kada romska djeca moraju prijevremeno da završe školovanje što je povezano sa životnim uvjetima u kojima oni odrastaju. Iz ovih razgovora sam saznao da je ovdje, također, problem nedostatak relevantnih podataka o broju Roma u pojedinim dijelovima zemlje. Slovačka je zbog toga spremna da podijeli s partnerima u BiH svoja iskustva koja su od velikog značaja. Naprimjer, na pripremi takozvanog atlasa romskih zajednica koji nama u Slovačkoj omogućava da dobijemo što tačnije podatke koji predstavljaju temelj kada govorimo npr. o kreiranju narodnih politika u vezi s Romima.
Diskriminacija u BiH
Kada je u pitanju BiH, ovdje postoji i dalje velika diskriminacija i stigma romske zajednice. Šta mi kao društvo i država možemo uraditi da prevaziđemo ovo?
- Imao sam nekoliko jako inspirativnih razgovora s mladim Romima i Romkinja u BiH. Oni su mi potvrdili da se još susreću s predrasudama i negativnim stereotipima samo zbog toga što pripadaju romskoj manjini. Ono što iz našeg iskustva može da pomogne i pomaže, jeste ukazivanje na pozitivne primjere iz prakse i uspješne životne priče. U Slovačkoj smo u prošloj godini u parlamentu donijeli radnu definiciju proturomskog rasizma na osnovu koje se sad priprema reevaluacija legislative.
