ČLAN PREDSJEDNIŠTVA BIH
On je podsjetio da je Bosna i Hercegovina već stoljećima dom mnogim narodima, kulturama i religijama
Džaferović: Vanjskopolitički ciljevi BiH članstvo u EU i NATO-u. AP
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović obratio se danas na generalnoj debati Generalne skupštine UN-a u Njujorku.
Džaferović je na debati 77. zasjedanja Generalne skupštine govorio o ratu u Ukrajini, energetskoj krizi i inflaciji, stanju u BiH i regionu, članstvu BiH u EU, NATO-u, kao i o visokom predstavniku BiH Kristijanu Šmitu (Christian Schmidt).
Govoreći o ratu u Ukrajini, poručio je da se ne smije šutjeti o tome, naročito ne u zgradi Ujedinjenih nacija, koje su i uspostavljene s ciljem sprečavanja i zaustavljanja onoga što se trenutno dešava u Ukrajini.
- Na koncu, naročito ne smijemo šutjeti mi, u Bosni i Hercegovini, koji i sami imamo živo sjećanje na užase rata i agresije. Kao i u slučaju moje države, u periodu između 1992. i 1995. godine, sistem Ujedinjenih nacija, nažalost, ponovo nije bio u stanju ni da spriječi ni da zaustavi rat u Ukrajini. Tu prvenstveno mislim na Vijeće sigurnosti, kao tijelo zaduženo za zaštitu međunarodnog mira i sigurnosti, u svjetlu principa koji su definirani Poveljom Ujedinjenih nacija - rekao je Džaferović.
On je podsjetio da je Generalna skupština UN-a ogromnom većinom usvojila rezoluciju o agresiji na Ukrajinu, za razliku od Vijeća sigurnosti koje to nije učinilo zbog unutrašnjih odnosa i blokada. Džaferović je istakao da je i Bosna i Hercegovina podržala ovu rezoluciju i stala na pravu stranu historije, skupa sa još 140 država.
Džaferović je naveo kako su rat u Ukrajini, kao i posljedice pandemije dovele do ogromnih promjena u svim sferama života, navodeći da se to izražava kroz duboku energetsku krizu, inflaciju, ugroženost snabdijevanja, te problem s hranom.
- Pred nama je teška zima - izjavio je Džaferović, a onda govorio o ovisnosti o ruskom gasu.
- Globalno tržište i međunarodna slobodna trgovina omogućile su enorman napredak u svim krajevima svijeta. Iskorjenjivanje gladi, dostupnost roba široke potrošnje, kontinuirani ekonomski rast u svim krajevima svijeta, sve su to neupitni benefiti globalne ekonomske liberalizacije. Istovremeno, međuovisnost raznih krajeva svijeta je izvor i ranjivosti globalne zajednice.
To je pokazala pandemija, kada je došlo do blokade saobraćajnih i snadbjevačkih kanala. To pokazuje i trenutna kriza, u vezi s ratom u Ukrajini, kada zbog blokade izvoza pšenice iz ukrajinskih luka prijeti glad zemljama u razvoju na afričkom i azijskom kontinentu. Ili, kada se veći dio evropskog kontinenta suočava sa energetskom krizom, zbog ovisnosti o ruskom gasu - rekao je član Predsjedništva BiH.
Džaferović je podsjetio da je Bosna i Hercegovina već stoljećima dom mnogim narodima, kulturama i religijama.
- Bosna i Hercegovina je kao mjesto susreta kultura bila trn u oku politikama, koje počivaju na ideji o nemogućnosti zajedničkog života i o nužnosti konfrontacije. Takve politike dovele su do zastrašujućeg rata u Bosni i Hercegovini, od 1992. do 1995. godine, koji je kulminirao genocidom u Srebrenici.
U rezolucijama Generalne skupštine i Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija iz navedenog perioda, kao i u izvještajima generalnog sekretara UN-a, a na koncu u presudama Međunarodnog krivičnog suda sa sjedištem u Haagu, rat u Bosni i Hercegovini je kvalificiran kao međunarodni oružani sukob, sa učešćem susjednih država.
Međutim, postoje još uvijek brojni izazovi, a najveći jesu politike u Bosni i Hercegovini i susjedstvu, koje nisu odustale od ratnih ciljeva o podjeli zemlje. Kao dio šireg talasa desnog populizma u Evropi, u Bosni i Hercegovini postoje politike koje otvoreno tvrde da Bosna i Hercegovina nije moguća, jer, kako ističu, nije moguć zajednički život muslimana i kršćana. Muslimani i kršćani žive i mogu živjeti zajedno. I taj život ima perspektivu. A ono što sigurno nema perspektivu su retrogradne politike koje se tome suprotstavljaju - rekao je Džaferović, te se osvrnuo na ulogu visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita.
- U proteklom periodu, uz zahtjeve za zatvaranje OHR-a, sve su češći i zahtjevi da visoki predstavnik poduzima poteze, kojima bi se slabilo jedinstvo Bosne i Hercegovine, te uvodile dodatne etničke podjele. Obaveza visokog predstavnika, prema Dejtonskom sporazumu i Povelji UN-a, jeste da štiti suverenitet i teritorijalni integritet BiH, a ne da doprinosi njegovom razgrađivanju - istakao je Džaferović.
On je tokom svog obraćanja podsjetio da za manje od mjesec dana predstoji novo glasanje u Vijeću sigurnosti o mandatu EUFOR-a, te naglasio da je jako važno za mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini, ali i regionu, da ova rezolucija bude usvojena.
- Vrijedi naglasiti da u svakom slučaju NATO savez, prema Dejtonskom sporazumu, ima pravo i obavezu da rasporedi svoje snage u BiH. Također, postoje odluke Predsjedništva Bosne i Hercegovine kojima se daje pristanak na prisustvo snaga EUFOR-a i NATO saveza, bez vremenskog ograničenja, te su navedene odluke dovoljan pravni osnov za prisustvo međunarodne vojne misije u BiH, sve dok Predsjedništvo BiH ne zauzme drugačiji stav - rekao je Džaferović.
Džaferović je istakao da su vanjskopolitički cijeli Bosne i Hercegovine članstvo u Evropskoj uniji i NATO savezu.
