Inicijative da se Bosni i Hercegovini do kraja godine dodijeli status kandidata za članstvo u EU sve su glasnije, a podržali su je i šefovi država zapadnog Balkana na nedavno održanom samitu u Brdu kod Kranja.
JASNA STVAR
Do novembra prošle godine, kada je objavljen posljednji izvještaj o našoj zemlji, nijedan prioritet nije bio u potpunosti proveden
Ćerimagić: Potrebna puna saglasnost. Arhiv
Inicijative da se Bosni i Hercegovini do kraja godine dodijeli status kandidata za članstvo u EU sve su glasnije, a podržali su je i šefovi država zapadnog Balkana na nedavno održanom samitu u Brdu kod Kranja.
Analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI) iz Berlina Adnan Ćerimagić smatra da ovakva poruka susjeda ne odmaže, ali da će odluka o kandidatskom statusu BiH zavisiti od saglasnosti vlada svih 27 zemalja članica EU.
- Tokom trosatne rasprave u junu vrlo jasno se vidjelo da su zemlje članice bile duboko podijeljene. Za jedne, kao što su Slovenija i Austrija, bilo je neprihvatljivo diskriminirati BiH u odnosu na Ukrajinu i Moldaviju. Za druge, kao što su Nizozemska i Njemačka, bilo je nezamislivo dopustiti političarima u BiH da dobivanje kandidatskog statusa proslave kao svoj uspjeh. Kao kompromis, zemlje članice su se tada dogovorile da su spremne da BiH dodijele kandidatski status, ali da su im za tu odluku potrebni vrijeme i procjena Evropske komisije - podsjeća Ćerimagić.
Smatra da se od juna pozicije nisu promijenile, ali će za konačan stav država članica vrlo značajan biti izvještaj Evropske komisije u oktobru, odmah nakon izbora u BiH.
- Komisija je u svojoj procjeni fokusirana isključivo na 14 prioriteta iz svima dobro poznatog Mišljenja iz maja 2019. godine. Do novembra prošle godine, kada je objavila svoj posljednji izvještaj o našoj zemlji, nijedan prioritet nije bio u potpunosti proveden. Šest jeste djelimično, a osam uopće nije. Otad je napravljen određeni napredak, ali nedovoljan da bi se raspoloženje u Evropskoj komisiji promijenilo - ističe Ćerimagić.
Zbog toga bi svaki napredak u BiH u ovom trenutku bio veoma važan, kaže naš sagovornik, podsjećajući da je BiH, zajedno s Crnom Gorom, još 2010. trebala dobiti status kandidata.
- Tadašnje Predsjedništvo BiH, za razliku od svih naših susjeda, nije imalo hrabrosti da odustane od slijepog slušanja EU zvaničnika i, uz Kosovo, jedini nismo predali zahtjev. EU je to shvatila kao slabost i otad je u BiH provodila politiku uvjetovanja koju nije imala nijedna druga zemlja, uključujući Ukrajinu i Moldaviju - kaže Ćerimagić.
Dodaje da bi odluka o kandidatskom statusu odaslala poruku građanima BiH i investitorima da od EU nismo dalje od ratom zahvaćene Ukrajine, ali puni smisao bi dobila samo ako EU oživi politiku proširenja.
- Kandidatski status ne znači ništa dodatno za BiH, nema, naprimjer, dodatnih finansijskih sredstava, već je to politička poruka. Ako bi, kao u slučaju Sjeverne Makedonije, značio da se otvaranju pregovora možemo nadati tek za 17 ili, kao Albanija, za osam godina, onda taj status znači još manje - smatra Ćerimagić.