Od svih država regiona BiH se suočava sa najvećim procentom inflacije, koja je u maju iznosila 14,4 posto. U odnosu na godinu ranije najviše su poskupili troškovi prijevoza, a zatim hrane, te režijskih i troškova stanovanja.
Na to utiče više faktora, smatra profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Mirza Kršo. Prvi je izračun statističkih parametara i njihova uporedivost sa državama okruženja, ali i strukture potrošnje na osnovu koje se objavljuje procenat inflacije. Vlastima u BiH zamjera se i zbog izostanka adekvatnih mjera ili sporosti u donošenju odluka kojima bi se pokušala usporiti poskupljenja.
- Međutim, s obzirom na ovakvu klimu i ukupnu političku nestabilnost, dobro je da naša vlade nemaju aktivnije mjere s kojima bi pokušavali intervenisati, jer naš položaj je takav – mala, otvorena ekonomija sa ovakvim monetarnim sistemom kakav jeste. Teško da mi tu možemo nešto uraditi osim remetiti tržišni mehanizam, ali to ne znači da vlada ne treba raditi ništa. Od kriznog komuniciranja, objašnjenja ljudima kad su panično konvertovali KM u euro, podizali depozite sa Sber banke ili kupovali brašno i ulje. Ljude treba shvatiti, ali s njima treba komunicirati. To je ono što izostaje u ovih osam mjeseci – kaže profesor Kršo.
Odluka kojom se ograničavaju marže na određene proizvode očigledno ne daje efekte, zbog kaznene politike koja ne destimulira prekršitelje.
- Upitan je kapacitet vlade da kontroliše, nadzire ili obuzdava bilo šta zbog naše ustavne strukture i fiskalnog sistema koji je apsolutno decentralizovan. Teže je to pratiti nego jednoj Hrvatskoj, Sloveniji i drugim državama. Kada je riječ o robnim rezervama, taj koncept ni privremeno ne može uticati na stabilizaciju cijena. Svako ko izračuna elastičnost za bilo koju robu u portfoliju robnih rezervi vidjet će koja je količina neophodna da bi ta intervencija mogla imati bilo kakav efekat – ističe Kršo.
Kao jednu od mjera entitetske vlade najavljuju pomoć od po 100 KM za različite kategorije stanovništva, u periodu koji se poklapa i sa predizbornom kampanjom.
- Ako je to mjera za bilo šta, eto, neka bude – komentira profesor Kršo.
Na pitanje šta da očekujemo i kuda idemo u situaciji kad i mnogo jači od nas osjećaju teret krize, profesor Kršo odgovara da mi ne idemo nigdje.
- Najgore je što mi ne idemo, već se održavamo na vodi i krećemo se kud struja nosi. Za 25 godina navedite mi jednu kampanju ili kandidata, koji je imao jasnu ideju u ekonomskom smislu kako će to izgledati bh ekonomija i ja ću biti prvi da se korigujem. Meni se čini da mi to još nikad nismo čuli. A bilo šta da smo odlučili nešto bismo napravili u ovih 25 godina – ističe Kršo.
