Rijetke su stvari u kojima možemo reći da je BiH prvak u svijetu, i to uglavnom nisu one pozitivne. Jedna od takvih stvari u kojima je naša zemlja šampion jeste broj stranaka koji je u njoj registriran. Iako se taj broj stalno mijenja, u ovom trenutku u našoj zemlji registrirano je oko 150 političkih stranaka.
Naravno, kako je 2022. izborna godina, treba očekivati da broj novih stranaka do izbora u našoj zemlji nastavi rasti. Poređenja radi, na lokalne izbore 2020. godine bila su prijavljena 543 politička subjekta, od čega 333 nezavisna kandidata, čak 129 političkih stranaka, 72 koalicije i devet lista nezavisnih kandidata.
Tako dolazimo u zaista bizarnu situaciju - država koja imao oko 3 miliona stanovnika broji po jednu stranku na svakih 20.000 stanovnika!
Zanimljiv je bio slučajan s osnivanjem zelenih stranaka u BiH. Naime, ova opcija doživljava nagli rast popularnosti u svijetu kako ekološka pitanja i problem globalnog zagrijavanja postaju dominantne teme u zelenoj politici. Zelena stranka danas je jedna od vladajućih u Njemačkoj, a u regionu ova opcija doživljava veliki uspon kroz pobjede stranke !Možemo u Zagrebu ili dolazak Pokreta URA Dritana Abazovića na čelo Crne Gore.
Ipak, nakon što decenijama nije bila relevantna zelena opcija na političkoj sceni, u skladu s bh. običajima, na ovim izborima naša zemlja će ih imati cijeli buljuk.
Tako je Adis Arapović, zastupnik u Parlamentu FBiH, u koji je izabran kao kandidat SBB-a, osnovao stranku Zeleni BiH.
Osim toga, na izbore će, vjerovatno, izaći i „Zeleni pokret BiH“, iza kojeg stoji federalni parlamentarac Nihad Čolpa, a koji se povezuje i sa Zlatkom Lagumdžijom. Novu stranku „Za nove generacije“ su najavili i bivši DF-ovci Zlatko Miletić i Damir Marjanović, koji je, nakon kratke epizode u DF-u u njenim počecima, imao nešto dužu u Našoj stranci, iz koje je, također, brzo izašao.
Upravo navedeni primjeri pokazuju kako se najčešće i osnivaju stranke kod nas - određeni funkcioner ili političar nakon izlaska iz postojeće partije osniva novu. Tako se od 1990. do danas dešava progresivno umnožavanje političkih stranaka.
Ovakva praksa dovodi do rasparčavanja glasova opozicije, rascjepkavanja odgovornosti i otvara širom prostor za političke trgovine, gdje jedna ruka zastupnika neke marginalne stranke u mnogim slučajevima može ispasti presudna. Naravno, ovo odgovara i do sada vladajućim strankama, jer im stabilno glasačko tijelo, velikim dijelom sastavljeno od interesno uvezanih pojedinaca, može omogućiti da već i s dvadesetak posto glasova ostaju dominantna pozicija.
Ipak, stvari jasno pokazuju da je u BiH neophodno urediti stanje po pitanju broja i uloge političkih stranaka. Jer nešto ozbiljno nije uredu s društvom u kojem, dok ekonomija stagnira, a stanovništvo masovno odseljava, jedino što uspijeva su nove stranke.
PDP je nedavno u skupštinsku proceduru uputio Nacrt zakona o političkim strankama u Republici Srpskoj kojim bi se pooštrili uvjeti za njihovo osnivanje.
Prema važećem zakonu u Republici Srpskoj, za osnivanje političke stranke potrebno je prikupiti svega 500 potpisa i uplatiti taksu od 300 maraka. Predlagač izmjena zakona PDP tvrdi da se zbog tako blagih kriterija osniva veliki broj stranaka koje služe za izborni inžinjering i jednokratnu upotrebu.
- Za osnivanje političkih stranaka potrebno je 5.000 osnivača koji ovjeravaju svoje izjave o osnivanju političkih stranaka i mogu je ovjeriti samo jednom i biti osnivači jedne političke stranke - navodi šef Kluba zastupnika PDP-a u NSRS Perica Bundalo.
U Federaciji za sada nema sličnog prijedloga. Prije nekoliko godina SNSD je predlagao i da se izborni prag podigne na 5 posto (u odnosu na sadašnjih tri), ali ovaj prijedlog nije dobio potrebnu podršku.