Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) jučer je donio odluku o obustavi primjene zakona o nepokretnoj imovini RS i još jedanput naglasio da samo država BiH može raspolagati državnom imovinom. 

OHR je tako, nakon odluke bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka o zabrani negiranja genocida i ratnih zločina ponovo upotrijebio bonske ovlasti koje mu stoje na raspolaganju. 

Tumač Dejtonskog sporazuma

Ugledni bh. sociolog i filozof Esad Bajtal podsjeća da je Visoki predstavnik posljednji tumač Dejtonskog sporazuma.

- Dodik i kamarila su pokušali sebe praktično predstaviti kao posljednje i jedine tumače Dejtona. Oni su to bili uspjeli nametnuti jednom dijelu srbijanske i srpske javnosti – kaže Bajtal.

On dodaje da je odluci OHR-a, ali i ukupnom, snažnijem angažmanu međunarodne zajednice u BiH umnogome doprinijela situacija u Ukrajini, koja je opasna ne samo za BiH već i za Evropu

- I ovaj visoki predstavnik je bio suzdržan i očito pokušao sve. Od diplomatskog jezika, racionalnog političkog držanja i ponašanja, ubjeđivanja, hrabrenja, razgovora. Činio je sve što je mogao da ne povuče taj potez kojeg je povukao danas (jučer). Sad ćemo vidjeti kakve će biti reakcije, a nije teško zamisliti kakve će biti – ističe Bajtal.

Brani Dejton rušeći ga

Podsjeća da je nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma svijet vjerovao u smirivanje situacije, bh politilarima vjerovao na riječ i ohrabrivao ih da se dogovore.

- Međutim, imali smo one koji su istog trenutka kada su potpisali Dejtonski sporazum, a bio je to tada SDS, na nož dočekali taj potpis i odmah naredni dan proglasili Dejton za grobnicu srpskog naroda. Na tu kartu su igrali desetak i više godina, pa kad je visoki predstavnik smijenio neke ljude onda se matrica promijenila. Dodik je nastavio istu stvar. 

Sve što je činio protiv Dejtona činio je tobože braneći Dejton, izmišljajući priču o njegovom duhu i slovu. Tako da imamo paradoks već 15-ak godina da taj čovjek ruši Dejton u ime Dejtona, brani Dejton rušeći ga. Zapadnom umu da to shvati trebalo je podosta vremena – kaže profesor Esad Bajtal.