Ugledni politički analitičar i viši saradnik Vijeća za politiku demokratizacije Kurt Basiner (Bassuener) u razgovoru za „Avaz“ govorio je o posljednjim Dodikovim udarima na državu, reakcijama zapadnih država te utjecaju Rusije na odnose u našoj zemlji.

Pruža otpor

Milorad Dodik već mjesecima blokira državne institucije BiH i najavljuje jednostrano preuzimanje državnih nadležnosti. Koliko mislite da će biti istrajan u svom projektu?

- Mislim da postoji dubok osjećaj samozadovoljstva u mnogim sredinama - u zapadnim prijestonicama, ali i među mnogim građanima BiH - u vezi s Dodikovim namjerama. Važno je zapamtiti da je posljednjih 15 godina dosljedno nagrađivan, uspjevši u velikoj mjeri oslabiti državu uz minimalan međunarodni otpor. Mislim da je ozbiljan i zapravo je, vjerovatno, iznenađen što je otišao toliko daleko, a da nije naišao na jasan otpor EU i SAD. Bilo je samo pet članica EU koje su izrazile volju da provedu restriktivne mjere EU protiv Dodika. Prema pismu sekretara Blinkena, čini se da sankcije zvuče kao uvjetna prijetnja.

Strah od bojkota

Koliko Rusija stoji iza Dodikovih poteza?

- Rusija je dosljedno podržavala Dodikove eskalacije. Moskva može samo imati koristi od realiziranja njegove agende, jer to pokazuje slabost i neodlučnost Zapada na pragu NATO-a i EU, uprkos njihovoj dominantnoj strukturnoj poziciji u BiH.

Kako ocjenjujete reakcije ključnih zapadnih zemalja na Dodikove poteze?

- Mislim da su ga posjete zvaničnika SAD BiH, koji se nikako nisu suprotstavili Dodiku, mogle samo ohrabriti. U BiH su ciljevi Izborni zakon i ustavna reforma. Dakle, pažnja u Čoletovoj (Chollet) posjeti bila je usmjerena na to, ne na Dodika. Čini se da oni vjeruju u zabludu da, ako zadovolje Čovića, onda će Federacija biti jedinstvenija u suprotstavljanju Dodiku. To je vjerovanje zarobljeno u vremenskoj iskrivljenosti.

Zašto je prvi cilj Izborni zakon, a ne zaustavljanje Dodika?

- U prvom redu, strahuju od prijetnje Čovića i Dodika da će bojkotirati ili spriječiti opće izbore 2022. godine. Misle da bi to bio dokaz poraza zapadne politike ovdje, iako ja mislim da je ona već propala. Mislim da je računica SAD i EU da su ti lideri već poznati igrači, na njih mogu izvršiti pritisak (antikorupcijske mjere, itd.), a to bi jamčilo njihovu pacifikaciju. Mislim da je to izuzetno cinično.

Bonske ovlasti

U kojoj mjeri Kristijan Šmit (Christian Schmidt) uopće ima sposobnost djelovanja u trenutnim okolnostima?

- Mislim da je njegova izjava o bonskim ovlastima “u ladici“ za cilj imala naglasiti da ih ima i da će ih koristiti. No, s obzirom na politiku EU i SAD, kao i nedostatak međunarodne prisilne sile u BiH, teško je biti uvjeren da će ih primijeniti.

Mogućnost sukoba

Koliko je stvarna prijetnja oružanih sukoba u BiH?S

Stvarna je.  Želim biti jasan. Mislim da velika većina građana u BiH u svim narodima ne želi nikakvu vrstu sukoba. Ali ni zadnji put rat nije pokrenut odozdo. Konflikt dolazi odozgo u BiH i na Balkanu. Zato je jedino osiguranje za mir vanjski faktor –  EU, ili po mogućnosti nakon samita NATO-a u Rigi,sam  NATO-a.

Politika Njemačke

Bivši britanski ministar vanjskih poslova Vilijam Hejg (William Hague) je u svom nedavnom članku o BiH naveo da su srpski nacionalizam na Balkanu i Dodikovo destruktivno djelovanje omogućeni i zahvaljujući indolentnom držanju Njemačke. Šta Vi mislite o tome?

- Način na koji je Njemačka nominirala Šmita - bez ikakve vlastite strategije ili stvarnih konsultacija sa saveznicima za razvoj nove strategije - nanio je veliku štetu. To je dio razloga zašto smo sada ovdje. Međutim, mislim da glavni problem Berlina s politikom u BiH sada nije povezan s Rusima; jednostavno nemaju dovoljno stručnosti, kao ni spremnosti da njihova politika bude čvrsta i liderska.