Društvenim mrežama svakodnevno se povezujemo s drugim ljudima, međusobno komuniciramo i razmjenjujemo informacije. No, prečesto upravo društvene mreže omoguće zlonamjernim ljudima da iskoriste priliku i prevare korisnike.

Nije sigurno

Ekspanzija interneta i društvenih mreža za sobom uporedo povlači i veliki broj žrtava koje su tim putem oštećene, kaže za “Avaz” Saša Petrović, istražitelj za borbu protiv kompjuterskog kriminala.

Upozorava kako apsolutna sigurnost na internetu ne postoji, ali da se mjere opreza uvijek mogu podići na viši nivo.

- Prvo se mora znati da internet nije sigurno mjesto. S obzirom na to da je ovo široka oblast, zašto ne istražiti kako se zaštititi, koje vrste prevara postoje na internetu i kome ih prijaviti? Ako se već internet koristi svakodnevno, treba se koristiti i kao vid edukacije - istakao je on.

Nepoznat počinilac

Kako bi istražili prijave ove vrste kriminala, istražitelji se služe metodama i tehnikama istrage koje su kombinacija tradicionalnog i digitalnog. Čak i onda kada je počinilac nepoznat, postoje mogućnosti da se on otkrije.

- Čovjek čini greške, a naše je da te greške uočimo. Jeste to malo komplikovanije, ali postoje metode i tehnike. Najteže nam je kada je protok vremena duži ili kada napadač koristi ekstremne metode antiforenzičke zaštite, ali nije ni tad nemoguće - objasnio je Petrović.

S obzirom na razvoj društvenih mreža, neosporiva je činjenica da su prevarama svi izloženi. Dakle, nema ograničenja što se tiče starosne dobi ili spola.

Najkompliciraniji sluča

Haker iz Irana je prije nešto više od godinu ubacio virus koji je imao funkciju da zaključa podatke u općinama Centar i Novo Sarajevo. Sve matične knjige, kao i njihove kopije bile su zaključane.

- Otkrili smo ga analizom virtuelnih valuta i praćenjem novčanih transakcija. To mi je bio najkomplikovaniji i najinteresantniji slučaj. Sve što sam nekada naučio u svojoj karijeri, morao sam tada primijeniti - rekao je Petrović.