ŠTA JE STRATEGIJA OHR-A

Bodo Veber o potezima Šmita i prijetnjama Dodika

Kristijan Šmit od stupanja na dužnost novog visokog predstavnika 1. avgusta ove godine održava niz sastanaka, kako u Bosni i Hercegovini tako i van nje

Veber: Bazirati politiku na osnovu mišljenja Beograda i Zagreba bilo bi pogrešno. Arhiva

Ad. A.

24.9.2021

Bosnu i Hercegovinu potresa jedna od najvećih političkih kriza nakon završetka rata 1995. godine, potaknuta intervencijom bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka u Krivični zakon BiH, čime je postalo kažnjivo negiranje ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca, objavila je Al Jazeera.


Brojni sastanci

Na takvu intervenciju visokog predstavnika političari u Bosni i Hercegovini su različito reagirali, a čelnik vladajuće partije iz bosanskohercegovačkog entiteta RS Milorad Dodik zaprijetio je otcjepljenjem od Bosne i Hercegovine.

Za razliku od zapadnih zemalja, Dodika podržava Srbija i Rusija.

Politolog i saradnik Vijeća za demokratizaciju politike iz Berlina, Bodo Veber podsjeća da Kristijan Šmit od stupanja na dužnost novog visokog predstavnika 1. avgusta ove godine održava niz sastanaka, kako u Bosni i Hercegovini tako i van nje.

-To što ta putovanja uključuju i Ankaru, Beograd i Zagreb samo po sebi nije ništa sporno, i ne bi se trebalo iskonstruirati određeni politički-pristup-koncepciju gospodina Šmita iz redoslijeda tih posjeta. Bazirati politiku OHR-a ili Zapada prema BiH na to šta misle Beograd i Zagreb bi bilo potpuno pogrešno - smatra Veber.

On smatra da Vučić zloupotrebljava ‘specijalne odnose’ s Dodikom te podgrijava tenzije sa Sarajevom za domaću političku upotrebu, dok Zagreb nastupa kao glasnogovornik HDZ-a BiH.

-Samim time, nažalost, unutar Evropske unije, a što se tiče politike Unije prema Bosni i Hercegovini, ponaša se kao nacionalistički trojanski konj – kaže Veber


Špekulacije o Šmitu

Povod špekulacija o ulozi Šmita u Bosni i Hercegovini, koje ne prestaju ni skoro dva mjeseca nakon njegovog imenovanja na čelo OHR-a, međunarodnog tijela koje nadgleda provedbu mirovnog sporazuma koji je 1995. godine zaustavio najveće krvoproliće na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, jeste nejasnoća oko pozadine njemačkog kandidovanja Šmita koja ga prati otkad je informacija o toj inicijativi njemačke kancelarke Angele Merkel postala javna krajem prošle godine.

No, pragmatični političar sam je u intervjuu za HRT poručio da ga je utjecajna kancelarka poslala kao bi ljude u Bosni i Hercegovini pripremio za bolji životni standard, za bolji život i bolju mogućnost ostanka u zemlji.

-Dok nije jasno šta je politička strategija OHR-a pod gospodinom Schmidtom, nastavljat će se te dijelom politički ciljane spekulacije, a među njima i priča da je blizak hrvatskoj politici. Nažalost, neke nespretne izjave poput one na onom čuvenom simpoziju u Njemačkoj tu samo dolijevaju ulje na vatru. Za pozdraviti je to što se gospodin Schmidt u svojim posljednjim intervjuima, uključujući onaj koji je dao tokom posjete Zagrebu, izrazio puno opreznije i jasnije - kazao je Veber.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.