Drugi planovi

Nedavno ste izjavili da bi bojkot sljedećih izbora u Bosni i Hercegovini od Srba i Hrvata značio de facto kraj ove zemlje. Što mislite da bi se tačno dogodilo u zemlji u slučaju bojkota?

- Povlačenje svih političara RS iz državnih institucija kao odgovor na nametanje "Inckovog zakona" potrebno je ozbiljno shvatiti. Izbori u BiH zakazani su za iduću godinu, a pregovori koji se vode o Izbornom zakonu ulaze u kritičnu fazu. Posredovanje EU i SAD, uz podršku novog visokog predstavnika, mora uspjeti. Vrijeme istječe.

Izuzetno sam zabrinut što bi u ovoj fazi i Srbi i Hrvati, tačnije Dodik i Čović, mogli imati druge planove, planove koji bi mogli da znače daljnje slabljenje BiH. Iz dosadašnjeg iskustva znamo da čak i međunarodno priznate države jednostavno venu. Njihove institucije možda će neko vrijeme postojati, ali više nisu relevantne.

To sam htio izraziti u svom intervjuu za ugledni austrijski dnevnik „Die Presse“. Međunarodna zajednica, koja je toliko uložila u obnovu Bosne, ne smije bježati. Bosna nije Afganistan. Svi želimo i trebamo suverenu Bosnu - cijelu i slobodnu - kao članicu evropske porodice.

 Da li bi Kristijan Šmit (Christian Schmidt) trebao nametnuti Izborni zakon u slučaju izostanka dogovora?

- Prema mom mišljenju, to nije rješenje. To bi odmah pokrenulo još jedan bojkot i dodatno oslabilo ionako slabo stanje. OHR bi se trebao udružiti s EU i iskoristiti svoje odlične odnose sa Zagrebom za pronalazak rješenja.

 Kakav je Izborni zakon optimalno rješenje za BiH?

- Novi Izborni zakon treba pridonijeti minimiziranju postojeće disfunkcionalnosti političkog sistema. Bojim se da je za to potrebno podići novu političku generaciju koja prihvata evropsko građansko načelo. Međutim, tu ne vidim skoru promjenu.

Negativna moć

 Također ste kritizirali bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka zbog nametanja zakona o zabrani negiranja genocida. Zašto mislite da je to bio nepotreban potez?

- Dopustite mi da ponovim da sam u potpunosti na strani žrtava i preživjelih koji nastavljaju patiti zbog tragične sudbine. Bio sam kritičan dugi niz godina što OHR nije nastavio s praćenjem uspostave spomen-obilježja i mezarja u Potočarima, koje smo osnovali još 2000./2001. godine, a čija je svrha bila odavanje počasti žrtvama i priprema za prihvatanje odgovornosti za počinjeni genocid.

Inače, ja sam bio prvi koji je Srebrenicu nazvao genocidom, čak i prije nego što su međunarodni sudovi presudili. No, nažalost, posljednjih 15 godina OHR nije učinio dovoljno da ubrza težak put do pomirenja. Sada je zbog tog zakona Dodik, koji je već bio politički oslabljen, ponovo uspostavio svoju negativnu moć nad sudbinom Bosne. To je ono što sam kritizirao.

 Mnogi su skloni tvrditi da ni međunarodni položaj BiH nije bio nikad gori...

- Dolazi nam još jedan potencijalni problem: Vijeće sigurnosti UN-a u novembru mora odlučiti o produženju mandata EUFOR-a i Ureda NATO-a. Kako će glasati Rusija (i Kina)? Hoće li upotrijebiti svoju moć veta da okončaju misiju? Ko će onda garantirati sigurnost Bosne i Hercegovine? NATO je upravo izgubio rat u Afganistanu, hoće li njegove članice biti spremne zakoračiti u još jedan vojni angažman?

Dopustite mi da vam kažem da nikada nisam bio toliko pesimističan u pogledu budućnosti Bosne. To je razlog zašto oglašavam budilicu. Prijatelji Bosne i Hercegovine moraju se hitno ujediniti.

Važna uloga Zagreba

- Moj je dojam da inicijativa EU/SAD za donošenje novog Izbornog zakona napreduje. Posebni predstavnik EU Johan Satler (Johann Sattler) do sada je obavio dobar posao. Očekuje se da će se novi američki ambasador i novi američki izaslanik za Balkan, koji dobro poznaje regiju, uskoro udružiti i donijeti rješenje. Jednako je važna konstruktivna uloga Zagreba u dovršavanju Izbornog zakona, koji, naravno, mora biti kompromis između prava grupe i prava građana. Bosna je posebna i to znači da politički sistem nužno mora biti složen. Međutim, ne previše složen - navodi Petrič.

Incko odustao od Bosne

- Incko nije uspio napredovati na teškom putu pomirenja u BiH. Trebao je uložiti više vremena i energije. No, nakon previše razočarenja i bez podrške, jednostavno, odustao je od Bosne. Zajedno s pokojnim Pedijem Ešdaunom (Paddyj Ashdown) i Kristijanom Švarc-Šilingom (Christian Schwarz-Schilling), pokrenuli smo kampanju kako bismo natjerali vlade Vijeća za provedbu mira da brane Incka od nemilosrdnih napada gospodina Dodika - ističe Petrič.