I u Bosni i Hercegovini je nastavljen pad potrošnje električne energije zbog pandemije koronavirusa, kao i u cijelom svijetu.

Veliki kupci

Konstatirali su to u Državnoj regulatornoj komisiji za električnu energiju (DERK), u čijem je izvještaju za proteklu godinu navedeno da je potrošnja kupaca priključenih na prijenosni sistem smanjena za čak 49,2 posto.

- Ovaj veliki pad potrošnje u najvećoj je mjeri posljedica gašenja proizvodnje u „Aluminiju“ d. d. Mostar, ali i teškoća koje su u poslovanju imali ostali veliki kupci, kao što su B.S.I. d.o.o. Jajce i ''R-S Silicon'' d.o.o. Mrkonjić-Grad, zbog nepovoljnih kretanja na globalnom tržištu metala izazvanih pandemijom COVID-19. Smanjenje potrošnje zabilježeno je kod svih kategorija kupaca priključenih na distributivni sistem, izuzev kod domaćinstava - navedeno je.

I dok ukupna potrošnja električne energije pada, dotle su naponske prilike u elektroenergetskom sistemu BiH često iznad propisanih vrijednosti. Tako su se lani dogodila 563 ispada na 400, 220 i 110-kilovoltnoj prijenosnoj mreži.

Glavni uzrok nastanka i trajanja previsokih napona su slabo opterećeni 400-kilovoltni dalekovodi u periodima niskog opterećenja konzuma, koji generiraju veliku količinu reaktivne energije i, zapravo, ta pojava je problem u cijelom regionu.

Međutim, u DERK-u smatraju da je neophodno maksimalno ubrzati aktivnosti na rješavanju problema previsokih napona. Štaviše, pored svih drugih mjera, insistiraju na investicijama koje se odnose na ugradnju prigušnica u elektroenergetski sistem BiH.

Ugroženi čvorovi

Matan Žarić, direktor „Elektroprijenosa BiH“, kazao nam je da zemlje u regionu, poput Hrvatske i Slovenije, upravo ugradnjom prigušnica rješavaju problem previsokih napona.

- U BiH bi ta investicija koštala između 20 i 30 miliona KM. Prigušnice bi se instalirale na najugroženije 400-kilovoltne čvorove, poput Mostara, Tuzle, Višegrada i Banje Luke - rekao je Žarić.

Preuzeli primat od Bugarske

U BiH je lani ostvarena proizvodnja električne energije manja za 4,3 posto u odnosu na 2019. godinu. Razlika ukupne proizvodnje i potrošnje u BiH, odnosno bilansni suficit u 2020. godini iznosio je 4.061 gigavatsat (GWh), što je za 379 GWh više nego u prethodnoj godini. 

Time je BiH ostvarila najveći bilansni suficit u jugoistočnoj Evropi i preuzela primat od Bugarske, u kojoj se zbog primjene Sistema EU za trgovanje emisijama kupuju skupe dozvole za emisiju stakleničkih plinova u proizvodnji.