Skoro 60 posto radnih mjesta u Federaciji BiH koja su izgubljena tokom pandemije pripalo je ženama. U RS čak 70 posto. Gubitak radnih mjesta na račun žena je dodatno produbio rodne nejednakosti koje su postojale i prije pandemije.
Prema rezultatima ankete o radu koju je 2019. godine provela Agencija za statistiku BiH, žene su najviše zaposlene u oblastima uslužnih djelatnosti, oko 62,6 posto. Mersiha Ferhatović-Beširović, predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH, kazala je da je trgovina jedan od četiri sektora koji su pogođeni otkazima usljed pandemije.
- U trgovini je u novembru 2019. bilo više od 153.000 zaposlenih, od čega više od 77.000 žena. U aprilu ove godine bilo je 146.000 zaposlenih, od čega 73.000 žena. Samo prema tim podacima, vidimo da u ovom sektoru radi trenutno 4.000 žena manje nego prije pandemije, kao i da su upravo one u većini gubile radna mjesta - istakla je Ferhatović-Beširović.
Dodaje da vlasti nisu uradile ništa kako bi spriječile ovu negativnu pojavu. Sektor ugostiteljstva je, prema riječima naše sagovornice, već ostao bez radnika, koji masovno rade sezonski u susjednoj Hrvatskoj, a smatra da će se taj trend uskoro preliti i na trgovinu.
- I dalje vlasti ne čine ništa jer, umjesto da rade na povećanju minimalne plaće i na taj način prisile poslodavce da unaprijede osnovni motiv radnika i radnica, oni ih upravo prepuštaju njihovoj dobroj volji ili na milost i nemilost pojedinaca vlasnika kapitala - kazala je Ferhatović-Beširović.
Žene, koje u BiH čine 51,02 posto stanovništva, imaju znatno manji udio u radnoj snazi u odnosu na muškarce te iznadprosječnu stopu nezaposlenosti. To pokazuju podaci istraživanja “UN Women” ureda u BiH „Budžet u vrijeme pandemije: Da li doprinosi unapređenju rodne ravnopravnosti ili predstavlja prepreku?“.
Cilj istraživanja, prema riječima Irme Zulić, projektne koordinatorice u “UN Women BiH”, bio je utvrditi na koji način će mjere koje su vlade predložile imati utjecaja na žene i ranjive skupine društva.
- Prvi nalazi su upućivali upravo na to da su mjere dizajnirane stihijski i bez dublje analize. U namjeri da institucije pomognu svima jednako, ne obraćajući pažnju na to koje su kategorije društva u najvećem riziku, došlo je do toga da su najveću štetu pretrpjele upravo žene - istakla je Zulić.
Izvještaj pokazuje i to da je kriza uzrokovana koronavirusom neproporcionalno utjecala na žene i kada je u pitanju zapošljavanje. Zulić ističe da ovaj problem može imati dugoročne negativne posljedice na cjelokupno društvo.
- Ne uzimajući u obzir njihove potrebe te ne uključujući ih u tržište rada, itekako će imati dugoročne negativne posljedice za njihove porodice te društvo u cjelini. Prema podacima Međunarodne organizacije rada (ILO), samo 36 posto žena u BiH aktivno je na tržištu rada, što je najniži postotak u jugoistočnoj Evropi - zaključila je Zulić.