Postepeno, ali uporno, u moru drugih problema mnogima i neprimjetno - cijene svakodnevno rastu. Savez samostalnih sindikata BiH izračunao je da je vrijednost sindikalne potrošačke korpe za januar ove godine iznosila 2.044,23 KM i za 180,76 KM je skuplja od potrošačke korpe za decembar.

Nema opravdanja

Istovremeno, prosječna plaća u FBiH iznosi oko 960 KM, pa je već na prvi pogled jasno da se s trenutnim primanjima, a mnogo je onih koji ih nikako I nemaju, ne može preživjeti. Na početku godine, koju mnogo najavljuju kao težu od prethodne, udruženja za zaštitu potrošača upozoravaju na novi val poskupljenja.

Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača srednje Bosne iz Travnika, ističe da su poskupljenja od Nove godine sve češća. Najviše brinu ona koja se odnose na osnovne životne namirnice, poput brašna ili ulja.

- U odnosu na 2019., cijena litra ulja viša je za 40 do 50 feninga po litru. Počele su rasti i cijene slatkiša, čak su i jaja skuplja. U posljednje vrijeme imamo pritužbe na rast cijena proizvoda koje rjeđe, ali redovno kupujemo. Tako su začini skuplji za 10 do 30 feninga, iako se radi o proizvodima koji su tokom prošle godine ubrani i prerađeni.

Potrošači su prepušteni slobodnoj trgovini, a svi su čekali Novu godinu da opet dignu cijene. Ne možemo naći opravdanje za takav trend - navodi Arnautović.

Relevantni izvještaji o cijenama u ovoj godini još nisu objavljeni. Međutim, primjeri tzv. puzajućih poskupljenja uočljivi su kod poređenja prosječnih cijena niza artikala u izvještajima Agencije za statistiku BiH za januar, odnosno decembar 2020. godine. Malobrojni proizvodi zadržali su dostignute cijene, ili su pojeftinili.

Ništa se novo ne dešava, to je fenomen “puzajućih” poskupljenja koji traje već dugi niz godina, govori Marin Bago iz mostarskog Udruženja potrošača “Fortuna”.

- Ako ključni proizvodi iz potrošačke košarice poskupe više od četiri posto, dužna je intervenirati država. Rijetko se to dešava, to se radi postepeno, pa u toku godine određeni artikli poskupe i za 10 do 15 posto. To nikako nije malo, jer plaće ne rastu deset posto, pa je svakim poskupljenjem ljudima sve teže. Ako uzmemo nekoliko godina prije, život je bio jeftiniji za 200 maraka mjesečno. Sada se morate zaduživati ili nečega odreći - ističe Bago.

Ograničiti marže

Rast cijena može se dijelom opravdati posljedicama pandemije koju bh. vlasti ne saniraju adekvatno, vjerovatno ima i onih koji koriste priliku da ostvare zaradu, ali u oba slučaja odgovornost je na državi, kaže ekonomski analitičar Igor Gavran.

- Imali smo iskustvo kada su cijene goriva bile ekstremno više od opravdanih. Tada je čak i inače inertna vlada reagirala, pa je ograničila marže. Nedavne preporuke Vlade FBiH da se ograniče marže za neke osnovne proizvode pokazuje da su i oni uočili da se cijene pomjeraju nagore, ali bojim se da je to samo privremena mjera koja bi možda usporila, ali ne i zaustavila taj tzv. puzajući rast cijena - navodi Gavran.