PRIPREMLJEN NOVI ZAKON
Prijedlog zakona dostavljen je Vijeću ministara, kaže direktor Instituta za mjeriteljstvo BiH Zijad Džemić
Sezonske promjene računanja vremena utječu na zdravlje. Ilustracija
Uprkos odluci Vijeća EU, većina evropskih zemalja i ove godine će 25. oktobra vratiti kazaljke za jedan sat unazad.
Evropski parlament je 2019. usvojio prijedlog Evropske komisije o prekidu računanja zimskog i ljetnog vremena do 2021. godine. Ipak, iz Brisela navode da Vijeće još nije zauzelo konačan stav o ovom pitanju.
Sezonske promjene računanja vremena se, osim u Evropi, trenutno rade u većini zemalja Sjeverne i srednje Amerike, kao i u još nekim državama i oblastima u svijetu. Island, Rusija i Bjelorusija se u noći 25. oktobra neće vratiti na zimsko računanje.
- Zvanično vrijeme u BiH je srednjoevropsko, a dobiva se uvećanjem univerzalnog koordiniranog vremena (UTC) za lokalnu vremensku zonu, tj. za jedan sat - pojasnili su iz Instituta za mjeriteljstvo BiH.
Džemić: Pripremili zakon. Avaz
Institut učestvuje u proračunu univerzalnog koordiniranog vremena (UTC) koje uspostavlja i održava Međunarodni biro za mjere i tegove u Parizu (BIPM).
- Prema međunarodnim propisima i preporukama BIPM-a, lokalne realizacije UTC-a u svakoj od zemalja koje učestvuju u proračunu univerzalnog koordiniranog vremena predstavljaju nacionalnu vremensku skalu. Institut za mjeriteljstvo BiH je pripremio prijedlog zakona o zvaničnom vremenu u BiH, koji je dostavljen Vijeću ministara BiH - kazao nam je Zijad Džemić, direktor Instituta.
Tim prijedlogom se definiraju zvanično vrijeme u BiH, upotreba zvaničnog vremena, način računanja i mjerenja vremena u komercijalne svrhe.
- Kada je u pitanju odluka EU o ukidanju računanja ljetnog i zimskog vremena, Bosna i Hercegovina će slijediti pozitivne zakonske odredbe EU te će i ovaj zakon biti usklađen s tim odredbama - naglasio je.
Profesor neurologije s Oksforda Rasel Foster (Russell) predstavili su svoje nalaze o tome kako pomjeranje sata utječe na ljude, posebno na spavanje.
Njihov zaključak je da vraćanje sata ne donosi uštedu energije, predstavlja značajan zdravstveni rizik i mnogo košta ekonomiju. Kako se navodi, djeci i starijima potrebne si sedmice da se naviknu na promjenu. Također, u tom vremenu se bilježi povećan broj saobraćajnih udesa i komplikacija nakon hirurških intervencija.
Osim štetnog utjecaja po zdravlje ljudi, posljedice trpi i ekonomija. Stručnjaci računaju da promjena vremena dva puta godišnje košta EU između jedan i dva posto BDP-a, što je uglavnom direktno povezano sa zdravstvenim problemima. To znači da se godišnje gubi gotovo 300 milijardi eura.
