Uprkos odluci Vijeća EU, većina evropskih zemalja i ove godine će 25. oktobra vratiti kazaljke za jedan sat unazad.

Evropski parlament je 2019. usvojio prijedlog Evropske komisije o prekidu računanja zimskog i ljetnog vremena do 2021. godine. Ipak, iz Brisela navode da Vijeće još nije zauzelo konačan stav o ovom pitanju.

Lokalna zona

Sezonske promjene računanja vremena se, osim u Evropi, trenutno rade u većini zemalja Sjeverne i srednje Amerike, kao i u još nekim državama i oblastima u svijetu. Island, Rusija i Bjelorusija se u noći 25. oktobra neće vratiti na zimsko računanje.

- Zvanično vrijeme u BiH je srednjoevropsko, a dobiva se uvećanjem univerzalnog koordiniranog vremena (UTC) za lokalnu vremensku zonu, tj. za jedan sat - pojasnili su iz Instituta za mjeriteljstvo BiH.

Institut učestvuje u proračunu univerzalnog koordiniranog vremena (UTC) koje uspostavlja i održava Međunarodni biro za mjere i tegove u Parizu (BIPM).

- Prema međunarodnim propisima i preporukama BIPM-a, lokalne realizacije UTC-a u svakoj od zemalja koje učestvuju u proračunu univerzalnog koordiniranog vremena predstavljaju nacionalnu vremensku skalu. Institut za mjeriteljstvo BiH je pripremio prijedlog zakona o zvaničnom vremenu u BiH, koji je dostavljen Vijeću ministara BiH - kazao nam je Zijad Džemić, direktor Instituta.

Slijediti odredbe

Tim prijedlogom se definiraju zvanično vrijeme u BiH, upotreba zvaničnog vremena, način računanja i mjerenja vremena u komercijalne svrhe.

- Kada je u pitanju odluka EU o ukidanju računanja ljetnog i zimskog vremena, Bosna i Hercegovina će slijediti pozitivne zakonske odredbe EU te će i ovaj zakon biti usklađen s tim odredbama - naglasio je.

Utjecaj na zdravlje i ekonomiju

Profesor neurologije s Oksforda Rasel Foster (Russell) predstavili su svoje nalaze o tome kako pomjeranje sata utječe na ljude, posebno na spavanje.

Njihov zaključak je da vraćanje sata ne donosi uštedu energije, predstavlja značajan zdravstveni rizik i mnogo košta ekonomiju. Kako se navodi, djeci i starijima potrebne si sedmice da se naviknu na promjenu. Također, u tom vremenu se bilježi povećan broj saobraćajnih udesa i komplikacija nakon hirurških intervencija.

Osim štetnog utjecaja po zdravlje ljudi, posljedice trpi i ekonomija. Stručnjaci računaju da promjena vremena dva puta godišnje košta EU između jedan i dva posto BDP-a, što je uglavnom direktno povezano sa zdravstvenim problemima. To znači da se godišnje gubi gotovo 300 milijardi eura.