Poslodavci u FBiH podržavaju povećanje minimalne plaće, ali ono što predlaže Savez samostalnih sindikata (SSS) BiH neprihvatljivo je, kazao je za „Avaz“ predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović.

Prijedlog sindikata

- Odgovorno tvrdim da nema te ekonomije u svijetu koja može izdržati povećanje minimalne plaće sa 400 na 800 KM. Najveći procent minimalne plaće u odnosu na prosječnu u svijetu ima Francuska i on je 60 posto, najmanji imaju SAD i iznosi 32 posto i sve države u svijetu su u tom rasponu. Dok naš sindikat predlaže da minimalna plaća bude 70 posto od prosječne – istakao je Smailbegović.

Dodao je da se pitanje povećanja minimalca veže s nužnim olakšicama za poslodavce, te da prvo treba utvrditi hoće li u plaću ući i neoporezivi dijelovi poput toplog obroka, naknada za prijevoz i regres.

- Inače, Udruženje je u posljednje vrijeme pojačalo svoje aktivnosti i održalo sastanke s brojnim predstavnicima političkih stranaka, ali i predstavnicima međunarodne zajednice. Delegirali smo brojne teme, jedna od njih su primjena kratkoročnih mjera zbog epidemije koronavirusa. Možda tek trećina sredstava iz Korona zakona će biti iskorišteno. Planirano je bilo da se podijeli 400 miliona KM, a sad je već izvjesno da će to biti oko 120 miliona – naglasio je Smailbegović.

Novac MMF-a

Prema njegovim riječima, ni pola sredstava koje je FBiH dobila od Međunarodnog monetarnog fonda za pomoć privredi neće biti utrošeno za privredu, već će se začepiti budžetske rupe.

- Druga tema sastanaka bili su reformski zakoni koji će biti veoma važni posebno u periodu oporavka privrede nakon epidemije. Nužno je napraviti rasterećenje privrede kroz smanjenje doprinosa, poreza na dohodak. To bi bio jedan paket u koji ubrajamo i povećanje minimalne plaće – istakao je Smailbegović.

Nužne izmjene Zakona o radu

Govoreći o izmjenama Zakona o radu FBiH, Smailbegović ističe da je izmjene predložila Vlada FBiH, a ne UPFBiH.

- Nismo ni mi zadovoljni tim zakonom. Izmjene se odnose na stanje prirodne nesreće, dakle one se aktiviraju kad se to stanje proglasi, a to ne mogu uraditi poslodavci, već samo vlast. Konačni cilj je da se iskoriste sve mogućnosti iz zakona prije otkaza. Izmjenama je tretirano pitanje rada od kuće, koje se sad u zakonu ne spominje. Mijenja se i pitanje godišnjih odmora, u vrijeme nesreće bit će omogućeno korištenje godišnjeg odmora bez vremenskog ograničenja u smislu da li se radi o prošlogodišnjem odmoru ili ne. Mijenja se i pitanje smanjenja broja radnih sati, a sve kako se ne bi otpuštali radnici – istakao je Smailbegović.