Da bi BiH do 2025. godine bila očišćena od mina, potrebno je osigurati 336 miliona KM, istaknuto je danas na skupu, koji je u Sarajevu okupio relevantne predstavnike bh. i međunarodnih organizacija uključenih u proces deminiranja.
PROCJENE
U BiH trenutno minski najugroženiji Unsko-sanski kanton, Doboj i Maglaj
Hoće li BiH za pet godina biti bez mina. Arhiv
Da bi BiH do 2025. godine bila očišćena od mina, potrebno je osigurati 336 miliona KM, istaknuto je danas na skupu, koji je u Sarajevu okupio relevantne predstavnike bh. i međunarodnih organizacija uključenih u proces deminiranja.
Ključni aspekti procesa deminiranja u BiH u fokusu su prezentacije, organizirane u glavnom gradu BiH, a na kojoj su predstavljeni preliminarni rezultati projekta "Opća procjena minski sumnjivih područja u BiH".
Kako je kazao direktor Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) Saša Obradović, na završnom skupu u sklopu ovog projekta bit će predstavljene tri opcije za deminiranje kako bi BiH bila bez mina do 2025. godine.
- Projekt koji finansira Evropska komisija u BiH, a u kojem učestvuju tri partnera - BHMAC, OSBiH i Norveška narodna pomoć, donio je dobre rezultate u lociranju minski sumnjivih područja - kazao je Obradović.
Istaknuo je kako je prilika da se elaboriraju pokazatelji koliko je još vremena i resursa neophodno da bi se okončao proces deminiranja u BiH.
Sa skupa: Cilj je stvaranje jasnije slike o preostalim sumnjivim područjima u BiH. Fena
Podsjetio je da je projekt propratio EUFOR kao monitoring organizacija, potcrtavši da je neophodno uključivanje svih nivoa vlasti u BiH kako bi bio postignut pomak u realizaciji strategijom zacrtanih ciljeva.
Obradović je kazao kako su u BiH trenutno, a prema analizi koja je obuhvatila 128 općina i gradova, minski najugroženija područja Unsko-sanski kanton, te područja Doboja i Maglaja.
U osvrtu na stanje u Kantonu Sarajevo i Istočnom Sarajevu, kazao je kako je aktuelan projekt koji se provodi u saradnji s američkom vladom, te da je fokus na općinama Vogošća i Istočna Ilidža.
Kako je kazao direktor Norveške narodne pomoći u BiH Jonas Zakrison (Zachrisson), skup u glavnom gradu BiH prilika je za analizu i primjenu metodologije 'vraćanja zemljišta u BiH', te izradu preporuka za bh. nadležne institucije kako djelovati na planu osiguranja resursa neophodnih za efikasan proces protuminskog djelovanja, uključujući i izradu srednjoročnog plana.
Najugroženiji USK, Doboj i Maglaj. Arhiv
Dodao je kako su procjene na tom planu u funkciji efikasnijeg odgovora na rizike koje podrazumijevaju minski sumnjiva područja, te djelotvornijeg organiziranja, uključujući i odgovarajući angažman bh. vladinih tijela i deminerskih organizacija.
Prema ocjeni učesnika skupa, cilj projekta je stvaranje jasnije slike o preostalim sumnjivim područjima u BiH u sklopu čega se vrši analiza postojećih podataka i njihovo ažuriranje, a sve u funkciji boljeg planiranja projekata protuminskog djelovanja.
U fokusu tih procjena su naseljena mjesta, domaćinstva i pojedinci koji su izloženi riziku od mina, kasetne municije i drugih eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata.
TIJELO PRONAŠAO GRAĐANIN
STVORIO VELIKE PROBLEME
MINISTAR VANJSKIH POSLOVA
DELEGAT U DOMU NARODA
BJEŽI KROZ SNJEŽNU MEĆAVU