Punih 18 godina otkako je potpisan Sporazum o sukcesiji imovine bivše SFRJ, zemlje sukcesori nisu okončale “ostavinsku raspravu”, u kojoj su države nastale nakon raspada Jugoslavije, trebale podijeliti imovinu. 

Posebno je neizvjesno kad će se konačno podijeliti novac koji je bio na računima u mješovitim bankama koje je u svijetu otvarala bivša država radi izvozno-uvoznih poslova u inozemstvu. 

Ogromna razlika

U vrijeme kad je potpisan Sporazum o sukcesiji, procijenjeno je da je na deviznim računima tih banaka za zajednička ulaganja bilo skoro 645 miliona dolara. 

Određeni dio tog novca bivše republike uspjele su dobiti, ali se do danas ne zna gdje su nestala sredstva s računa nekih banaka. Takav je slučaj s novcem deponiranim kod “Adria Bank AG-a” u Beču, koji se vodio kao sredstva Narodne banke Jugoslavije (NBJ) bivše SFRJ.

Državama sljednicama bivše SFRJ, kako “Avaz” saznaje, tokom pregovora u martu 2001. u Beču prezentirano je da se na računu te banke nalazi skoro 43,6 miliona dolara, dok je Narodna banka Srbije u septembru iste godine ostalim zemljama sukcesorima dostavila podatak da je na tom računu skoro 16,7 miliona dolara, što odgovara današnjem iznosu od 18,3 miliona eura.

Odbor za raspodjelu finansijske imovine i obaveza bivše SFRJ iz Aneksa C Sporazuma o pitanjima sukcesije tražio je od nadležnih i u Srbiji i u Austriji da dostave podatke kako je i ko olakšao taj račun za više od 26 miliona dolara.

Reagirao Sud

Dobili su odgovor da je u to vrijeme Savezna republika Srbija, osim za humanitarne svrhe, koristila sredstva i za podmirivanje nenaplaćenih potraživanja po različitim kreditima. 

U međuvremenu, godinama su trajali pregovori u vezi s tim novcem, a budući da dogovor država nasljednica o podjeli sredstava kod “Adria Banka” nije postignut, novac je deponiran kod Okružnog suda u Beču.

Druge zemlje sada zahtijevaju od Srbije da ponudi način na koji će se ta razlika u novcu nadoknaditi drugim zemljama, a kako saznajemo, isplata preostalog novca trebala bi se izvršiti u narednoj godini.

BiH dobiva 3,6 miliona eura

Zajednički odbor za raspodjelu aktive i pasive iz Aneksa C nedavno je odlučio da se 18,3 miliona eura, koliko je trenutno na tom računu, raspodijeli tako da Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Srbiji pripadne skoro 20 posto tih sredstava, Hrvatskoj oko 29 posto, a Sjevernoj Makedoniji oko devet posto od tog iznosa. To znači da bi BiH s računa “Adria Banka” trebala dobiti skoro 3,6 miliona eura.

Kako “Avaz” saznaje, dio novca iz “Adria Banka” tražili su i Kosovo i Crna Gora, ali je Savezno ministarstvo za Evropu Austrije donijelo odluku da su države nasljednice BiH, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Srbija i Slovenija