Kad je visoki predstavnik u BiH Valentin Incko (Inzko) koncem novembra 2012. godine donio odluku da mandate vijećnicima Gradskog vijeća Mostara stavi van snage, svi su mislili da je to privremenog karaktera.

Jer, teško da je iko, pogotovo od tadašnjih vijećnika, koji su prije Inckove odluke bili sami sebi produžili mandate, mogao povjerovati u to da će najveći grad na Neretvi, iako označen kao grad slučaj, moći funkcionirati bez zakonodavne vlasti.

No, to se desilo. I Mostar, kao, vjerovatno, jedini grad u Evropi, sedam godina nema lokalni parlament, a njegovi stanovnici su posljednji put na lokalnim izborima glasali 2008. godine.

Ispuhala i diplomatska ofanziva

Javnosti je poznato da lokalni izbori u Mostaru nisu održani 2012. godine zbog neprovođenja odluke Ustavnog suda BiH u vezi sa Statutom Mostara i Izbornim zakonom.

Tražila su se tada autentična mišljenja, tumačenja od Centralne izborne komisije (CIK) BiH, formirale su se ekspertne grupe, upiralo se prstom u Parlamentarnu skupštinu, ali se rješenje za mostarsku političku krizu nije nalazilo. Ni tada, a ni godinama poslije, nakon silnih, na hiljade održanih sastanaka, dogovora, pregovaračkih procesa...

Istina, najbliže rješenju stiglo se lani, kad su predstavnici devet političkih stranaka, nakon desetina sastanaka, usaglasili dva modela izbora gradskih vijećnika. Ta je priča, uprkos snažnoj diplomatskoj ofanzivi prije skoro mjesec, ponovo gurnuta ustranu.

Poraznije od svega je, ipak, to što su građani Mostara tolike godine bez zakonodavne vlasti, koja je, uprkos političkim nesuglasicama, kako je to uobičajeno u takvim tijelima, svojevrsni glas naroda.

U sjeni političkih zavrzlama i peripetija oko Mostara, na stotine građana, među kojima neki i više od deceniju, čekaju na rješavanje svojih imovinskih predmeta, jer nema Gradskog vijeća, koje im to može aminovati.

Potvrdila nam je to Marija Soldo, tajnica/sekretar Gradskog vijeća Mostara, koja je u posljednjih nekoliko godina i vršilac dužnosti šefa Službe za nekretnine.

Važnije odluke prepuštene gradonačelniku

Na čekanju su i odluke o legalizaciji zemljišta, kaže Soldo, regulacijski planovi, neplaćanje rente, odluke o cijeni vode, odvoza smeća i brojne druge životne, kakve, naprimjer, donose gradska vijeća Sarajeva, Tuzle, Zenice i drugih gradova u BiH.

Među stotinama Mostaraca koji čekaju da njihov problem napokon riješi Gradsko vijeće je Enisa Bašić. Prije četvrt stoljeća, Bašić je ostala bez krova nad glavom kad je srušena zgrada “Razvitak”, u kojoj je živjelo 60 porodica. Nažalost, mnogi od njih su umrli sanjajući povratak u svoj dom, poput Enisinog muža, a koji se, kaže nam ona, grčevito borio za to.

Iako je višegodišnji sudski proces, zbog nezakonite prodaje zgrade “Razvitak”, završio u korist stanara, njima je rečeno, potvrđuje nam ona, da će projekt obnove morati čekati na Gradsko vijeće.

- Za obnovu “Razvitka” u Gradskoj upravi nam je rečeno da je potrebno pet miliona KM. No, rečeno nam je i da naš problem ne može biti riješen bez Vijeća. Sve se, jednostavno, utišalo. Godine prolaze, izbori se ne održavaju i tako, evo, životarimo. Nisam optimistična, ali nisam ni toliko pesimistična da se i dalje ne borim - govori nam ona.

U Mostaru su važnije odluke, ipak, prepuštene gradonačelniku Ljubi Bešliću i načelnicima gradskih odjela, poput donošenja i izvršenja budžeta ili davanja koncesija, što su aminovali viši nivoi vlasti.

S druge strane, nezadovoljstvo radom gradske administracije i izvršne vlasti sve je veće. Pokazalo se to i nedavno, kad su građani blokirali deponiju “Uborak”.

Među građanima nezadovoljnim radom Gradske uprave je i Edo Mesihović, koji je pokrenuo akciju “Odlaganje smeća pred Gradsku upravu Mostara”. Mesihović je 13 dana ostavljao smeće pred vrata Gradske uprave, nakon čega je sredinom sedmice priveden u policiju, gdje mu je uručen prekršajni nalog. Nakon što je odlučio uzvratiti istom mjerom i prijaviti čelnike Gradske uprave policiji, Mesihović je, kako nam je rekao, napisao pismo Bešliću. U pismu je naveo, kazao nam je, kako insistira na tome da Bešlić da otkaz.

- Znam da nemamo Gradsko vijeće i da nema izbora, ali zato tražim da prvi Vi date otkaz s rokom od 30 dana i da odmah nakon toga objavite konkurs za popunu upražnjenog radnog mjesta “vršilac dužnosti gradonačelnika Mostara do izbora” - napisao je, između ostalog, Mesihović Bešliću.

Haotično stanje i anarhija u preduzećima

Upravo Bešlić godinama s kantonalnim vlastima, pokušava izmijeniti, privremeno, zakonsku legislativu kad je u pitanju rad gradskih preduzeća. Jer, on je svojevremeno odlukom Gradskog vijeća izgubio sve ovlasti nad javnim preduzećima.

Kakvo haotično stanje i svojevrsna anarhija tu vladaju, govori činjenica da je još 2013. istekao mandat nadzornim odborima u šest javnih preduzeća.

Također, skupštine svih javnih preduzeća ne mogu biti održane, jer članove imenuje Gradsko vijeće.

Da apsurd bude veći, u brojnim preduzećima istekao je mandat direktorima, a javnost nema uvida u to na koji način su zadržani na pozicijama?!

Ta ista preduzeća, kaže Marin Bago, predsjednik Udruge “Futura”, troše novac građana, ali se njihov rad na terenu ne kontrolira.

- Ako uzmemo u obzir sve ovo vrijeme bez izbora, bez Vijeća, bojim se da su to višemilionske pljačke. I ne može se tvrditi, govoriti ni povjerovati da ti ljudi imaju teških političkih problema, jer je to kontradiktorno. Ako nemate problema oko potrošnje novca, distribucije, a pogotovo ako je ta potrošnja protuzakonita, vrlo je jasno da vi nemate nikakvih političkih problema. Dakle, građani Mostara su prevareni, izmanipulirani i pokradeni, a ljudi koji vode grad, nisu dio rješenja, jer su oni dio problema - ističe Bago.

 I bista Mujage Komadine čeka bolja vremena

Da je stanje u Mostaru vrlo teško i da su posljedice nepostojanja Gradskog vijeća nesagledive, smatra i Edin Batlak, čija inicijativa o postavljanju biste jednom od najznačajnijih mostarskih gradonačelnika Mujage Komadine na trgu Musala čeka uspostavu zakonodavne vlasti.

Podsjeća da su za to dobivene sve saglasnosti, ali političke volje nije bilo. Napominje, također, da je i Bešlić potpisao tu inicijativu.

- Formalnopravno, tehničkih smetnji nije bilo, izuzev problema finansijske prirode. Stotine projekata realizirane su od 2012. do danas, ali ne i ovaj, za koji, prema procjenama stručnjaka, treba 50.000 KM. Inicijatorima nije palo na pamet da kupe pare po bijelom svijetu, jer valjda je Mujaga zaslužio da se njegov spomenik isfinansira od para poreznih obveznika. Riječ je, naprosto, o principijelnom pristupu i, stoga, ova priča čeka na Gradsko vijeće - navodi Batlak.

 Nepodnošljiva pravna situacija

Zanimljivo je da su Mostarci tokom istraživanja za posljednje lokalne izbore u BiH, koje je proveo Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI), pokazali najveće zanimanje za glasanje. Čak ih se 73,86 posto izjasnilo da bi željelo glasati, iako za to tada nisu imali priliku.

Milan Sitarski iz IDPI-ja kaže da je baš Mostar, među jedinicama lokalne samouprave, grad koji ima najviši odziv na svim izborima.

- Pretpostavljam da to ima veze s tim što su od 2008. godine uskraćeni za lokalne izbore. Hoće li tu priliku dobiti naredne godine, teško je reći. Bilo je nagovještaja da će se iznaći kompromis o tom segmentu Izbornog zakona. U međuvremenu su se stvari pogoršale, jer sad nemamo kompromis ni oko dijela Izbornog zakona za neke više dijelove vlasti. I, umjesto da se s viših nivoa utječe na takav ishod da se u Mostaru, praktično, ta nepodnošljiva pravna situacija razriješi, ona se proširila – iznosi Sitarski.