Sadašnjim tempom zapošljavanja najoptimističnije prognoze govore da bi BiH tek nakon 2050. godine mogla dostići prosječnu stopu zaposlenosti zemalja EU, navodi se u izvještaju Udruženja ALDI iz Goražda, predstavljenom nakon tromjesečnog istraživanja „Tržište rada se mijenja: BPK Goražde traži svoju šansu“.
Istraživanje je rađeno u okviru projekta kojeg finansira EU, a provodi Međunarodna organizacija rada (ILO) u sklopu Lokalnog partnerstva za zapošljavanje BPK i obuhvatilo je 49 oblasti i 80 kompanija, od kojih je dobiveno 107.000 odgovora.
Prema riječima konsultanta na projektu Demira Imamovića, u proteklih nekoliko godina prisutan je snažan rast broja radnika u BiH. U FBiH radnici se najviše zapošljavaju u industriji, trgovini i ugostiteljstvu, a mladi radnici posao uglavnom pronalaze u oblastima u kojima su plaće niže od prosječne u FBiH. Međutim, ovakav trend traje već nekoliko godina i za njega nisu zaslužne aktuelne vlasti, već stanje tržišta EU.
- Kada je riječ o zloupotrebama podataka o zaposlenosti u FBiH, treba istaknuti činjenicu da dolazi do rasta broja zaposlenih. Godišnje se u prosjeku otvori oko 13.000 radnih mjesta u BiH, od čega oko 9.000 u FBiH. Potražnja za radnicima korespondira s oporavkom tržišta u zemljama EU, i to je ključni faktor, jer kada u EU dolazi do povećanja ekonomskih aktivnosti, dolazi do povećanja broja radnih mjesta u BiH. To je trend koji traje posljednjih desetak godina – kaže Imamović.
Dodaje da se, iako spor, trend rasta broja zaposlenih u BiH dešava ne zahvaljujući, već uprkos političarima koji svojim zapaljivim izjavama ne nude sigurnost investitorima.
– Političari trebaju riječima i djelima doprinijeti tako što će poduzimati mjere ili davati izjave koje doprinose stvaranju povoljnijeg poslovnog okruženja, klime i imidža BiH u zemljama EU. Međutim, vidimo da oni posljednju godinu šalju sve samo ne poruke koje bi ohrabrile investitore da se više zainteresiraju za tržište BiH. Zato bi se moglo reći da je došlo do značajnog otvaranja novih radnih mjesta uprkos izjavama političara – kaže Imamović.
Istražitelje su zbunili različiti podaci o broju zaposlenih u FBiH, koje su objavili Zavod za statistiku i Porezna uprava FBiH. U 2018. godini Zavod je promijenio metodologiju evidentiranja, više ne objavljuje vlastite, već ih preuzima od Porezne uprave, pa su podaci o broju zaposlenih za decembar 2017. revidirani i taj broj je preko noći narastao za 37.000.
- Vjerovatno tih 37.000 radnika u posljednjih 5-6 godina poslodavci nisu evidentirali i ta promjena nije rezultat nekog čuda koje se desilo za mjesec. Mi zbog toga, a već je kraj aprila, nemamo zvanično objavljene podatke o broju zaposlenih u FBiH po kantonima, tako da se teško može pratiti napredak svakog od njih, jer zbog promjene metodologije Federalni zavod za statistiku ima poteškoće da objavi te podatke. Bitno je da Zavod za statistiku prikuplja i podatke o obrazovnoj i starosnoj strukturi zaposlenih koje će sada biti teško uskladiti jer te podatke ne prikuplja Porezna uprava. Mislim da je tu napravljena greška. Ako je problem dostavljanje podataka Zavodu za statistiku od strane kompanija, koji se i dalje dostavljaju, ali se ne koriste, treba promijeniti obrasce koje bi kompanije mogle jednostavnije popunjavati – ističe Imamović.
Na okruglom stolu u Goraždu prezentirane su potrebe privrede do 2020. godine. U naredne tri godine možemo očekivati veću potražnju za radnom snagom u BPK. Poslodavci imaju problema u pronalaženju kadrova, dominantno su zainteresovani za kvalifikovane rukovaoce mašina i postrojenja za obradu metala, montažere, KV radnike u pružanju personalnih usluga, a kod visokoobrazovanih uglavnom za inžinjere i profesionalce u oblasti finansija i biznis administracije. Zainteresovani su da zajedno sa školama unaprijede sistem stručne obuke – kaže Demir Imamović. 
